hrvatski

Faktori povezani s doživljajem beznadnosti i suicidalnim rizikom u adolescentskoj populaciji

Cilj ovog istraživanja bio je ispitati odnose doživljaja beznadnosti i suicidalnog rizika s depresivnošću, različitim orijentacijama i stilovima rješavanja socijalnih problema, odnosima u obitelji i odnosima s prijateljima te utvrditi koliko su navedeni faktori važni u predikciji doživljaja beznadnosti u adolescentskoj populaciji. U istraživanju je sudjelovalo 309 ispitanika, od čega 156 djevojaka i 153 mladića, učenika četiriju četverogodišnjih srednjih škola u Rijeci, prosječne dobi 16.53 godine. Korišteni su sljedeći mjerni instrumenti: Beckova skala beznadnosti, Beckova skala depresivnosti, Revidirani upitnik rješavanja socijalnih problema, Skala kvalitete obiteljskih interakcija, Upitnik privrženosti roditeljima i vršnjacima i Upitnik općih podataka. Suicidalni rizik mjeren je jednom česticom, česticom broj 9 (Suicidalne misli ili želje) iz Beckove skale depresivnosti koja je rekodirana u dihotomnu varijablu, pri čemu su ispitanici kod kojih je suicidalni rizik primijećen svrstani u jednu kategoriju, dok su ispitanici kod kojih suicidalni rizik nije primijećen svrstani u drugu. Rezultati istraživanja pokazali su da ne postoje spolne razlike niti u doživljavanju beznadnosti niti u suicidalnom riziku. Nadalje, utvrđeno je da ispitanici koji imaju suicidalni rizik doživljavaju viši stupanj beznadnosti i depresivnosti, nezadovoljni su vlastitim obiteljima i slabije privrženi prijateljima, izbjegavaju rješavanje svojih problema te su negativnije orijentirani prema rješavanju istih. Također, rezultati su pokazali pozitivnu povezanost između doživljaja beznadnosti i suicidalnog rizika, depresivnosti, negativne orijentacije prema rješavanju problema i izbjegavajućeg stila rješavanja problema te negativnu povezanost između doživljaja beznadnosti i pozitivne orijentacije prema rješavanju problema i racionalnog stila rješavanja problema. Pokazalo se, također, da je suicidalni rizik pozitivno povezan s depresivnošću i sa izbjegavajućim stilom rješavanja problema te da je negativno povezan s pozitivnom orijentacijom prema rješavanju problema, sa zadovoljstvom odnosima u obitelji i s privrženošću vršnjacima. Dobiveni rezultati, također su pokazali da su depresivnost i negativna orijentacija prema rješavanju problema značajni pozitivni prediktori doživljaja beznadnosti, dok su pozitivna orijentacija prema rješavanju problema i zadovoljstvo odnosima u obitelji značajni negativni prediktori doživljaja beznadnosti.

beznadnost; suicidalni rizik; depresivnost; rješavanje socijalnih problema; odnosi u obitelji; odnosi s prijateljima

nije evidentirano