hrvatski

Produženje radnog vijeka i veća zaposlenost mlađih u korelaciji s aktivnim zdravim starenjem

Projekcije demografskih kretanja u europskim zemljama upućuju na potrebu produženja radnog vijeka. Pri tome se ističe ne samo rješavanje neodrživog omjera umirovjenih i zaposlenih, već i osiguranje korisnog potencijala starijih osoba u prijenosu znanja, iskustva rada i vještina na mlađe osobe. Hrvatska i zagrebačka gerontološka istraživanja potvrdila su povezanost produženja radne aktivnosti i zdravog starenja te istakla potrebu osiguranja Programa trajne tjelesne, psihičke i radne aktivnosti starijih osoba u cilju očuvanja njihove funkcionalne sposobnosti i unaprjeđenja zdravlja. Europski i hrvatski gerontolozi ukazuju na nužost primjene individualnog gerontološkogpristupa u odnosu na određivanje dobi umirovljenja pojedinačne starije osobe kao i obavezne procjene njezine funkcionalne sposobnosti te specifičnosti zanimanja i radnog mjesta. Time bi se spriječila i svojevrsna sadašnja „dobna diskriminacija“ u pravu na rad funkcionalno sposobnih starijih, a omogućilo bi veću zaposlenost mlađeg pučanstva.

produženje radnog vijeka, stariji zaposlenici, individualni gerontološki pristup, funkcionalna sposobnost, Hrvatska

nije evidentirano