Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 550105

Produženje radnog vijeka i veća zaposlenost mlađih u korelaciji s aktivnim zdravim starenjem


Tomek-Roksandić, Spomenka; Ljubičić, Mate; Smolej Narančić, Nina; Krznarić, Željko; Vranešić Bender, Darija; Reiner, Željko; Fortuna, Višnja; Tomasović Mrčela, Nada; Perko, Goran; Mravak, Stela et al.
Produženje radnog vijeka i veća zaposlenost mlađih u korelaciji s aktivnim zdravim starenjem // Ekonomska politika Hrvatske u 2012. godini / Jurešić, Snježana (ur.).
Opatija: Hrvatsko društvo ekonomista, 2011. str. 375-409


Naslov
Produženje radnog vijeka i veća zaposlenost mlađih u korelaciji s aktivnim zdravim starenjem
(Work life extension and higher employment rate of young people in correlation to active healthy aging)

Autori
Tomek-Roksandić, Spomenka ; Ljubičić, Mate ; Smolej Narančić, Nina ; Krznarić, Željko ; Vranešić Bender, Darija ; Reiner, Željko ; Fortuna, Višnja ; Tomasović Mrčela, Nada ; Perko, Goran ; Mravak, Stela ; Lukić, Marica ; Deutch, Ana ; Županić, Mara ; Šimunec, Dragica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Ekonomska politika Hrvatske u 2012. godini

Urednik/ci
Jurešić, Snježana

Izdavač
Hrvatsko društvo ekonomista

Grad
Opatija

Godina
2011

Raspon stranica
375-409

ISBN
978-953-262-058-0

Ključne riječi
Produženje radnog vijeka, stariji zaposlenici, individualni gerontološki pristup, funkcionalna sposobnost, Hrvatska
(Work life extension, older employees, individual gerontological approach, functional capability, Croatia)

Sažetak
Projekcije demografskih kretanja u europskim zemljama upućuju na potrebu produženja radnog vijeka. Pri tome se ističe ne samo rješavanje neodrživog omjera umirovjenih i zaposlenih, već i osiguranje korisnog potencijala starijih osoba u prijenosu znanja, iskustva rada i vještina na mlađe osobe. Hrvatska i zagrebačka gerontološka istraživanja potvrdila su povezanost produženja radne aktivnosti i zdravog starenja te istakla potrebu osiguranja Programa trajne tjelesne, psihičke i radne aktivnosti starijih osoba u cilju očuvanja njihove funkcionalne sposobnosti i unaprjeđenja zdravlja. Europski i hrvatski gerontolozi ukazuju na nužost primjene individualnog gerontološkogpristupa u odnosu na određivanje dobi umirovljenja pojedinačne starije osobe kao i obavezne procjene njezine funkcionalne sposobnosti te specifičnosti zanimanja i radnog mjesta. Time bi se spriječila i svojevrsna sadašnja „dobna diskriminacija“ u pravu na rad funkcionalno sposobnih starijih, a omogućilo bi veću zaposlenost mlađeg pučanstva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Etnologija i antropologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
108-1080134-0121 - Percepcija i prevencija čimbenika rizika za aterosklerozu u Hrvatskoj (Željko Reiner, )
196-1962766-2747 - Kompleksna obilježja i zdravlje stanovništva od djetinjstva do duboke starosti (Nina Smolej-Narančić, )

Ustanove
Institut za antropologiju,
Zdravstveno veleučilište, Zagreb,
Sveučilište Libertas