hrvatski

Reakcija samooplodnih linija kukuruza na gnojidbu i tip tla u Istočnoj Hrvatskoj

Sedam samooplodnih linija kukuruza (Os36-16, Os2-48, Os84-44, Os138-9, Os89-9 Os84-49 i Os86-39) koje imaju komercijalno značenje u uzgoju sjemenskog kukuruza, uzgajano je tri godine (1993., 1994. i 1995.g) u stacioniranim poljskim pokusima (ukupno 3 pokusa) na tri tipa tla istočne Hrvatske: obronačni pseudoglej (Sesvetačko polje, PPK Kutjevo d.d.), pseudoglej glej (T-12 Prvča jug, PPK Nova Gradiška d.d.) i amfiglej mineralni, nekarbonatni vertični (T-8 Orubica, PPK Nova Gradiška d.d.). Varijante gnojidbe bile su sljedeće: a) kontrola (standardna gnojidba: 150 kg N + 120 kg P2O5 i 180 kg K2O/ha), b) a + 875 kg P2O5 u obliku monoamonijevog fosfata (MAP: 52% P2O5 i 12% N), c) a + 875 kg K2O u obliku KCl (60% K2O), d) a + 875 kg P2O5/ha + 875 kg K2O/ha. Melioracijska gnojidba fosforom i kalijem obavljena je predsjetveno samo u prvoj godini istraživanja, a u preostale dvije godine istraživanja su sve varijante gnojidbe gnojene standardno. Pokusi su postavljeni u četiri ponavljanja. Određena su sljedeća svojstva samooplodnih linija kukuruza: prinos zrna, koncentracije dušika (N), fosfora (P) i kalija (K) u listu ispod klipa (faza: početak svilanja), udjel jalovih biljaka, udjel zrna u masi klipa i vlažnost zrna u berbi. Općenito, u ovim istraživanjima su ustanovljene značajne razlike analiziranih svojstava ovisno o genotipu, tipu tla i gnojidbi, kao i godini istraživanja, a što je u skladu s većinom sličnih istraživanja u svijetu i kod nas. Naime, analizirana svojstva kukuruza su pod utjecajem vremenskih prilika tijekom vegetacije, svojstava tla i primjenjene gnojidbe (ekološki čimbenici), odnosno nasljednih svojstava (genetički čimbenici). Prosječan prinos zrna u trogodišnjim istraživanjima iznosio je 2.63 t/ha, a variranja toga prinosa bila su ovisno o godini od 1.94 t/ha (1995. g) do 3.00 t/ha (1993.g), ovisno o tipu tla od 2.44 t/ha (kiselo tlo: Sesvetačko polje) do 2.80 t/ha (slabo kiselo tlo: Prvča-jug), ovisno o genotipu od 2.40 t/ha (Os2-48 i Os84-49) do 2.97 t/ha (Os84-4) i ovisno o gnojidbi od 2.00 t/ha (standardna gnojidba) do 2.91 t/ha (melioracijska gnojidba fosforom i kalijem). Prosječne koncentracije dušika (N), fosfora (P) i kalija (K) u listu ispod klipa (% u suhoj tvari) početkom svilanja u trogodišnjim istraživanjima iznosile su 2.30%N, 0.35% P i 2.01% K. Variranja prosječnih koncentracija (3-god. prosjeci) iznosila su ovisno o godini od 2.12%N (1995.) do 2.63% N (1993.), od 0.31%P (1993.) do 0.38%P (1995.) i od 1.93%K (1993.) do 2.07 %K (1994.), ovisno o tlu od 2.21%N (kiselo tlo) do 2.39%N (amfiglej), od 0.28%P (kiselo tlo) do 0.40% P (amfiglej) i od 1.76%K (amfiglej) do 2.15%K (kiselo tlo), ovisno o genotipu od 2.24%N (Os89.9) do 2.46%N ((Os84-44), od 0.34%P (Os36-16 i Os138-9) do 0.37% P (Os2-48 i Os86-39) i od 1.96%K (Os2-48 i Os86-39) do 2.07%K (Os84-44) i ovisno o gnojidbi od 2.22%N (kontrola) do 2.36%N (melioracisjak gnojidba s PK), od 0.27%P (kontrola) do 0.40%P (melioracijska gnojidba s P i PK) i od 1.60%K (kontrola) do 2.22%K (melioracijska gnojidba s PK). Godina 1995. bila je, uglavnom zbog nepovoljnog vodnog i temperaturnog režima tijekom kritičnih faza razvoja, manje povoljna za uzgoj kukuruza, dok su 1993. i 1994. g bile u tom pogledu povoljnije, što se odrazilo i na prinose zrna. Osobito niski prinosi zrna su u manje povoljnoj 1995. g ostvareni na amfigleju (prosječan prinos 1. 33 t/ha), što je za 60% manje nego u prethodne dvije godine ( 2-god. prosjek 3.29 t/ha). Ovakve okolnosti možemo smatrati stresnom situacijom, jer analogna usporedba za kiselo tlo daje prinos za samo 14% niži, a za slabo kiselo tlo 25% niže nego u prethodne dvije godine. Ovi podaci dovoljno ukazuju na značenje svojstava tla za prinose zrna, osobito u manje povoljnim godinama. U stresnim okolnostima na amfigleju 1995. g nisu došli značajno do izražaja učinci melioracijske gnojidbe jer su prinosi zrna na varijantama melioracijske gnojidbe bili međusobno slični i za samo 16% veći od standardne gnojidbe. Međutim u dvije prethodne "normalne" godine melioracijskom gnojidbom je u prosjeku bio za 57% veći prinos zrna nego na kontroli. Genotip Os84-44 dao je na amfigleju 1995. g najveći prinos zrna (1.50 t/ha), a isticao se najvišim prinosima i na ostalim tlima. Također, melioracijskom gnojidbom je genotip Os84-44 ostvario na amfigleju u prosjeku (3-god. prosjek) za 41%, a na slabo kiselom tlu za 28% veći prinos zrna nego na kontroli. Na kiselom tlu je u usporedbi s kontrolom više došla do izražaja melioracijska gnojidba fosforom (3-god. prosjek: za 35% veći prinos zrna), na amfigleju melioracijska gnojidba s obadva (P i K) elementa (3-god. prosjek: za 56% veći prinos zrna), a na slabo kiselom tlu su učinci melioracijske gnojidbe bili međusobno slični i u prosjeku za 44% većega prinosa nego na kontroli. S tim u vezi, za sjemenski kukuruz treba preporučiti jaču gnojidbu fosforom kalijem od uobičajene, osobito ako su tla slabije opskrbljenosti ovim elementima. Odgovarajuća gnojidba imala je utjecaj i na sadržaj fosfora, odnosno kalija u listu kukuruza, i to u drugoj i trećoj godini istraživanja (1994. i 1995.g), dok je u prvoj godini istraživanja (1993.) taj utjecaj uglavnom izostao. Razlog tome je vjerojatno u činjenici da je melioracijska gnojidba obavljena u proljeće 1993. g i predsjetvenom obradom nije dovoljno duboko uneseno gnojivo u tlo. Kako se i očekivalo, sadržaj dušika bio manje ovisan o primjenjenoj gnojidbi. Međutim, postojale su značajne razlike u koncentracijama N, P i K u listu samooplodnih linija kukuruza koje su uzgajane u istim ekološkim uvjetima.

kukuruz; samooplodne linije; tip tla; gnojidba; fosfor; kalij

nije evidentirano