hrvatski

Kliničke i epidemiološke značajke hospitaliziranih bolesnika s pandemijskom influencom A(H1N1) 2009

Pandemijski virus influence A (H1N1) 2009 u nas se pojavio u srpnju, intenzivniji val bolesti zabilježen je u listopadu, studenome i prosincu 2009. godine, a bolest se pojavljivala sve do ožujka 2010. godine. U Hrvatskoj je registrirano 58 255 oboljelih od pandemijske gripe, a umrlo ih je 58, od toga 32 s laboratorijski dokazanim virusom. U razdoblju od 1. srpnja 2009. do 31. ožujka 2010. godine u Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" u Zagrebu pregledano je 3 856 bolesnika s dijagnozom influence i/ili komplikacija. Od toga broja hospitalizirana su 562 (14, 6 %) bolesnika. Od ukupnog broja hospitaliziranih, djece do 14 godina bilo je 140 (24, 9 %), do 18 godina 154 (27, 4 %), a odraslih gotovo triput više, odnosno 408 (72, 6 %). U jedinicama intenzivne skrbi liječeno je 68 (12, 1 %) bolesnika. Umrlo je 15 odraslih bolesnika, od kojih je 14 liječeno u jedinici intenzivnog liječenja. Stopa smrtnosti za sve hospitalizirane bolesnike (562) iznosi 2, 7 %, za hospitalizirane odrasle (408) 3, 7 %, a za odrasle liječene u jedinici intenzivne skrbi 26, 4 %. Nije umrlo niti jedno dijete. Od 562 hospitalizirana bolesnika, virus pandemijske influence A(H1N1) 2009 dokazan je PCR metodom u njih 169 (30, 1 %). Pandemijski virus influence otkriven je u 41, 6 % hospitalizirane djece i u 25, 7 % odraslih. U jedinicama intenzivne skrbi s dokazanim virusom liječeno je 35 (20, 7 %) bolesnika, 22 odrasla i 13 djece. Prosječna dob svih bolesnika s dokazanim pandemijskim virusom (169) iznosila je 30, 2 godina. U dječjoj skupini prosječna je dob bila 5, 6 godina, a kod odraslih 45, 2 godina. U odnosu na odrasle, djeca su prije dolazila i imala su znatno kraći boravak u bolnici, a u njih su zabilježene statistički značajno niže vrijednosti CRP-a, CK i sedimentacije eritrocita. U 169 bolesnika s dokazanim pandemijskim virusom influence ukupno je registrirano 227 rizičnih čimbenika, a zabilježeni su kod 95 (56, 2 %) bolesnika. U odraslih su rizični imbenici zabilježeni znatno češće i u većem broju nego u djece. Najučestaliji rizični čimbenici bile su kronične plućne bolesti: astma u 29 (17, 2 %) bolesnika i kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) u 27 (15, 9 %) bolesnika. Registrirano je 240 komplikacija bolesti u 117 (69, 2 %) bolesnika. Komplikacije su se češće pojavljivale i prosječno su bile teže u odraslih nego u djece. Pneumonija je bila najučestalija komplikacija, a registrirana je u 84/169 bolesnika, odnosno u svakog drugog hospitaliziranog bolesnika s dokazanim virusom pandemijske influence. Pneumonija je bila mnogo češća komplikacija u odraslih (66/105 ili 62, 9 %) nego u djece (18/64 ili 28, 1 %). Primarna virusna pneumonija registrirana je dvaput češće od sekundarne bakterijske (55:29 bolesnika). Zbog pandemijske influence 2009/10. godine hospitalizirano je 2, 7 puta više odraslih nego djece (408:154), za razliku od deset prethodnih sezona influence kada su djeca bila 1, 2 puta češće hospitalizirana od odraslih (759:656). Nameće se zaključak da je pandemijska influenca bila znatno teža i smrtonosnija bolest u usporedbi sa sezonskom, posebno u dobnim skupinama mlađih odraslih ljudi, iako pandemijom nije bio zahvaćen veći postotak pučanstva.

influenca - pandemijska; epidemiologija; klinička slika; rizični čimbenici; komplikacije

nije evidentirano