hrvatski

Teritorij kasnijih Kaštela u diplomatičkim formulama srednjovjekovnih isprava

Poslije Rimljana na kasniji Kaštelanski prostor dolaze Hrvati koji nakon pada Salone osnivaju svoju novu državu sa središtem u Bihaćima, upravo između Solina i Trogira, gdje podižu nova naselja i grade dvorove i crkve. Tu ujedno bijahu sagrađeni vladarski dvorovi gdje vladari Trpimir i Muncimir izdavahu isprave. Svo zemljište od Solina do Bihaća bijaše territorium regale kojeg su hrvatski vladar davali crkvenim ustanovama. Južno od Bihaća, prema moru nalaze se Divulje gdje su bili pašnjaci. Njima istočno prostire se teritorij sv. Vitala. Današnji zapadni dio Kaštelanskog polja, od Ostroga do Divulja, zvao se i još se zove Velo polje za razliku od njegovog nastavka prema Trogiru, koji obuhvaća zemlje od Divulja ispod Karbana do Trogira, a zvao se Malo polje. Na koncu vladavine hrvatskih narodnih vladara Trogiranima je pripadao zapadni dio kasnijih Kaštela, do crkve sv. Petra od Klobučca, a Splićanima istočni, do blizu sela Ostroga. Takvo je stanje zatekao prvi zajednički kralja Ugarske i Hrvatske Koloman (1107.). Zapadni dio današnjeg Kaštelanskog polja javlja se u srednjem vijeku od sredine XIII. do sredine XV. st. pod imenom Podmorje a istočni pod imenom Dilat. Prvi je kasnije pripadao Trogiru, a drugi Splitu. Splićani su težili proširiti se do Bihaća, a Trogirani do Ostroga. Poradi toga zaredaše međusobne svađe i borbe u što su se uplićali obližnji gradovi, susjedni banovi i velmože a i ugarsko-hrvatski kraljevi. Ti sukobi potrajaše sve do pada Dalmacije pod Veneciju i do dolaska Turaka u susjedstvo Splita i Trogira. Te i ostale izvorne podatke nalazimo u naslovljenim ispravama.

diplomatika; povijest

nije evidentirano