Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 549510

Reproduktivna strategija vrste Niphargus dalmatinus (Crustacea, Amphipoda, Niphargidae) duž toka rijeke Cetine


Cetin Krnjević, Vesna
Reproduktivna strategija vrste Niphargus dalmatinus (Crustacea, Amphipoda, Niphargidae) duž toka rijeke Cetine 2010., magistarski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb


Naslov
Reproduktivna strategija vrste Niphargus dalmatinus (Crustacea, Amphipoda, Niphargidae) duž toka rijeke Cetine
(Reproductive strategy of Niphargus dalmatinus (Crustacea, Amphipoda, Niphargidae) along the Cetina River)

Autori
Cetin Krnjević, Vesna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
30.07

Godina
2010

Stranica
95

Mentor
Gottstein, Sanja

Ključne riječi
Niphargidae; gustoća populacija; odnos spolova; ovigerne ženke; ciklus razmnožavanja; izvori; Cetina
(Niphargidae; population density; sex ratio; ovigerous females; reproductive)

Sažetak
Zakonitosti razmnožavanja vrste Niphargus dalmatinus je istraživana na 10 postaja gornjeg, srednjeg i donjeg toka rijeke Cetine te na jednoj od pritoka, rijeci Rudi, u razdoblju od kolovoza 2004. do kolovoza 2005. godine. Iako pripada podzemnom rodu rakušaca, vrsta uglavnom nastanjuje nadzemne vodotoke Srednje Dalmacije. Budući je do sada nepoznata ekologija vrsta istraživanog roda u nadzemnim staništima, cilj ovog rada je prvenstveno bio ustanoviti ekologiju i reproduktivnu biologiju vrste Niphargus dalmatinus, dok je posebni naglasak bio na utjecaju abiotičkih čimbenika okoliša na pojavljivanje ovigernih ženki. Dobiveni rezultati ukazuju na jasnu povezanost longitudinalne rasprostranjenosti, promjene gustoće populacija i pojavljivanja ovigernih ženki s vrijednostima temperature vode. Gustoća populacija je najveća u području eukrenala rijeke Cetine, pri vrijednostima temperature vode manjim od 10°C. Ovigerne ženke su zabilježene samo na postajama gornjeg i donjeg toka rijeke tijekom čitave godine, ali s većom brojnošću tijekom jeseni (u studenom) i proljetnih mjeseci (ožujka, travnja i svibnja). Rezultati provedenog istraživanja upućuju na zaključak da je vrsta bivoltna tj. da spolno aktivne ženke produciraju dva legla godišnje. Jedinke s obilježjima interseksa i jedinke u ampleksusu kod istraživane vrste nisu zabilježene tijekom ovog istraživanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
119-1193080-3076 - Taksonomija, ekologija i biogeografija beskralješnjaka vodenih ekotona Hrvatske (Mladen Kerovec, )

Ustanove
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb