hrvatski

Pandemijski virus influence A(H1N1): prve dvije sezone pojavnosti

Pandemijski virus influence A(H1N1) pojavio se u proljeće 2009. godine, u nas je intenzivniji val zabilježen od listopada do prosinca, a bolest se pojavljivala sve do ožujka 2010. godine. U sezoni 2010/11. influenca se u nas registrira od početka prosinca do kraja ožujka 2011. godine. I u drugoj sezoni u nas je pandemijski virus A(H1N1) bio gotovo isključivi uzročnik bolesti, jer se tek na kraju epidemije pojavio virus influence B s vrlo slabim intenzitetom proširenosti. Bolest koju uzrokuje pandemijski virus A(H1N1) epidemiološki i klinički se bitno ne razlikuje od sezonske gripe. No, u odnosu na vrijeme pojavnosti, dobnu raspodjelu, rizične skupine i komplikacije, ipak postoje velike razlike. Najvažnija se razlika ogleda u češćem obolijevanju i većem broju komplikacija, a time i smrtnosti u mlađih od 60 godina, a u sezonskoj gripi većina se komplikacija i smrtnih ishoda registrira u starijih od 65 godina. To se posebno odnosi na pojavu velikog broja primarnih virusnih pneumonija u mlađim dobnim skupinama, koje se u sezonskoj influenci registriraju izuzetno rijetko. U Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ u Zagrebu u sezoni 2009/10. godine pregledano je 3.856 bolesnika s dijagnozom influence, a hospitalizirana su 562 (14, 6%). Umrlo je 15 odraslih bolesnika pa stopa smrtnosti za sve hospitalizirane iznosi 2, 7%, a za hospitalizirane odrasle (408) 3, 7%. Nije umrlo niti jedno dijete. Vrhunac pandemijske influence zabilježen je u studenome kada je pregledan 2.371, odnosno 61, 5% od ukupnog broja bolesnika, a hospitalizirano ih je 336 ili 59, 8% od ukupnog broja. U sljedećoj sezoni influenca je dijagnosticirana u 2.883 bolesnika, hospitalizirano je 458 (15, 9%), a umrlo 14 bolesnika, te stopa smrtnosti iznosi 3, 1% za sve hospitalizirane, odnosno 3, 3% za odrasle i 2, 1% za djecu. Najviše je bolesnika bilo u siječnju (1.403) i veljači (1.062), odnosno 82, 3% od ukupnog broja hospitaliziranih. Prosječna dob svih bolesnika s dokazanim pandemijskim virusom u prvoj sezoni iznosila je 30, 2 godina, a u drugoj 10 godina više, odnosno 40, 3 godine. U sezoni 2009/10. rizični čimbenici registrirani su u 56, 2% bolesnika s dokazanim virusom influence, a sljedećoj sezoni u 50% bolesnika. U odraslih su rizični čimbenici zabilježeni znatno češće i u većem broju nego u djece, a u narednoj sezoni ta se razlika povećava. U prvoj sezoni komplikacije bolesti zabilježene su u 69, 2% bolesnika. Komplikacije su se češće pojavljivale i prosječno su bile teže u mlađih odraslih nego u starijih i u djece. Pneumonija je u obje sezone bila najučestalija komplikacija, zabilježena u svakog drugog hospitaliziranog bolesnika s dokazanim virusom influence. Pneumonija je bila mnogo češća komplikacija u odraslih nego u djece. U prvoj je sezoni znatno češće dijagnosticirana primarna virusna pneumonija u mlađih odraslih, a u drugoj znatno češće bakterijska pneumonija, pogotovo u starijih od 65 godina. Zaključno, pandemijska influenca 2009/10. godine bila je znatno teža i smrtonosnija bolest u usporedbi sa sezonskom, posebno u dobnim skupinama mlađih odraslih ljudi, iako pandemijom nije bio zahvaćen veći postotak pučanstva. Već slijedeće sezone epidemiološke i kliničke značajke pandemijskog virusa znatno se mijenjaju i približavaju se obilježjima sezonske influence.

Pandemijska influenca; virus influence A(H1N1); epidemiologija; klinička slika; rizični čimbenici; komplikacije

nije evidentirano