hrvatski

U sjeni velikoga rata: Utjecaj pandemije španjolske gripe (1918./1919.) na sociodemografske promjene u sjevernoj Hrvatskoj

Polazeći od uočljivih i do sada neistraženih razlika u epidemiološkim karakteristikama Pandemije španjolske gripe na globalnoj razini i na razini zapadnoeuropskih zemalja i SAD, u radu se postavlja teza o sociokondicioniranom varijabilitetetu pandemije španjolske gripe koja pretpostavlja da su prostorne varijabilnosti epidemioloških i drugih karakteristika španjolske gripe bile uvjetovane razlikama u stupnju i dinamici socijalnoga razvoja pandemijom zahvaćenih područja. Komparativnom analizom modela geografske progresije i transmisibilnosti pandemijskih valova, dobno spolnih karakteristika pandemijskog mortaliteta te uloge urbanizacije na njegove razmjere, identificirane su specifičnosti pandemijskih karakteristika na prostoru sjeverne Hrvatske koje su u mnogim aspektima odražavale varijabilitet u pandemijskom kontekstu bolesti približavajući se više epidemiološkim karakteristikama slabije razvijenih područja, odnosno, globalnim epidemiološkim trendovima, nego onima karakterističnima za razvijeni europski zapada i Sjedinjene Države. Dokazana je sociokoreliranost epidemioloških, geografskih i demografskih indikatora pandemije te donesene kratkoročne i dugoročne procjene njenih demografskih posljedica koje su osporile ranije zastupane teze o njenom općem i razornom utjecaju na sve demografske činitelje. Metodološki, rad je postavljen interdisciplinarno pri čemu se historijska analiza oslanja na ekstenzivnu upotrebu metodoloških i interpretativnih modela demografije i epidemiologije uz dosljednu primjenu sustavnih matematičkih modela. Time su prevladana metodološka ograničenja historijske znanosti uvjetovana općim deficitom izvora o pandemiji i omogućeno historiografski relevantnih zaključaka koji bi inače ostali nedostupni.

Španjolska gripa; Prvi svjetski rat; sjeverna Hrvatska; povijesna domografija; epidemiologija

nije evidentirano