Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 548747

Dijagnostički i prognostički čimbenici u fokalnoj segmentalnoj glomerulosklerozi


Pačić, Arijana; Bacalja, Jasna; Tišljar, Miroslav; Mihovilović, Karlo; Bulimbašić, Stela; Horvatić, Ivica; Knotek, Mladen; Galešić, Krešimir; Galešić Ljubanović, Danica
Dijagnostički i prognostički čimbenici u fokalnoj segmentalnoj glomerulosklerozi // Acta Med Croatica, 2011: 65 (Supp.3) / NASTJA KUČIŠEC-TEPEŠ (ur.).
Zagreb: ABF Group, 2011. str. 99-99 (poster, domaća recenzija, sažetak, stručni)


Naslov
Dijagnostički i prognostički čimbenici u fokalnoj segmentalnoj glomerulosklerozi

Autori
Pačić, Arijana ; Bacalja, Jasna ; Tišljar, Miroslav ; Mihovilović, Karlo ; Bulimbašić, Stela ; Horvatić, Ivica ; Knotek, Mladen ; Galešić, Krešimir ; Galešić Ljubanović, Danica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Acta Med Croatica, 2011: 65 (Supp.3) / NASTJA KUČIŠEC-TEPEŠ - Zagreb : ABF Group, 2011, 99-99

Skup
Hrvatski kongres nefrologije, dijalize i transplantacije

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 7.- 10.10.2011.

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Fokalna segmentalna glomeruloskleroza; glomerulonefritisi; prognostički čimbenici

Sažetak
Ciljevi: Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi da li se primarna i sekundarna fokalna segmentalna glomeruloskleroza (FSGS) mogu razlikovati na temelju morfoloških čimbenika, da li su pojedini tipovi FSGS češći u primarnoj, a pojedini u sekundarnoj FSGS te da li se prognoza primarne, odnosno sekundarne FSGS može predvidjeti na temelju određenih morfoloških pokazatelja. Ispitanici (materijal) i metode: U istraživanju su korištene biopsije bubrega 58 bolesnika kojima je svjetlosnom mikroskopijom postavljena, a imunoflorescentnom i elektronskom mikroskopijom potvrđena dijagnoza FSGS. Na temelju kliničkih podataka bolesnici su podijeljeni u skupine primarne i sekundarne FSGS. Rezultati: U skupini primarnih FSGS najzastupljenija je bila “tip” varijanta FSGS, a u skupini sekundarne FSGS klasični tip FSGS. Celularna i “tip” varijanta javljale su se samo u primarnoj FSGS. Broj potpuno vezivno promijenjenih glomerula bio je značajno viši u skupini sekundarne FSGS (p=0, 038). Opsežniji gubitak nožica podocita bio je u skupini primarne FSGS. U toj skupini su ukupni proteini u plazmi bili značajno niži, a stupanj 24-satne proteinurije viši nego u sekundarnoj FSGS (p<0, 001). Celularna i “tip” varijanta FSGS imale su značajno veće vrijednosti stupnja gubitka nožica podocita, niže ukupne proteine u serumu i višu proteinuriju u 24-satnom urinu u odnosu na ostale tipove FSGS (p<0, 001). U odnosu na ishod bolesti nije nađena značajnija razlika između primarne i sekundarne FSGS kao ni između pojedinih histoloških tipova FSGS. Zaključak: Očuvanost nožica podocita i histološki tip FSGS (celularna i “tip” varijanta se javljaju samo u sekundarnoj FSGS) su jedini morfološki čimbenici koji imaju dijagnostičko značenje za razlikovanje primarne od sekundarne FSGS. Niti jedan morfološki čimbenik u ovom istraživanju nije imao prognostičku važnost.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
198-0000000-0179 - Prognostički čimbenici progresije bubrežne insuficijencije (Krešimir Galešić, )
198-0000000-3355 - Značaj morfoloških čimbenika u dijagnostici, terapiji i prognozi FSGS (Danica Galešić-Ljubanović, )

Ustanove
Klinička bolnica "Merkur",
Medicinski fakultet, Zagreb,
Klinička bolnica "Dubrava"