Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 548643

Preventabilni čimbenici rizika za abdominalnu pretilost u žena fertilne dobi


Fišter, Kristina
Preventabilni čimbenici rizika za abdominalnu pretilost u žena fertilne dobi 2011., doktorska disertacija, Medicinski fakultet, Zagreb


Naslov
Preventabilni čimbenici rizika za abdominalnu pretilost u žena fertilne dobi
(Modifiable risk factors for abdominal obesity in women of childbearing age)

Autori
Fišter, Kristina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
29.07

Godina
2011

Stranica
97

Mentor
Kern, Josipa

Ključne riječi
Hrvatska; Hrvatska zdravstvena anketa; zdravstveno ponašanje; incidencija; stil života; srednja životna dob; pretilost; abdominalna; prevalencija; stres; psihološki; opseg struka; zdravlje žena; mladi odrasli
(Croatia; Croatian Adult Health Survey; health behavior; incidence; life style; middle aged; obesity; abdominal; prevalence; stress; psychological; waist circumference; women’s health; young adult)

Sažetak
Količina visceralnog masnog tkiva, s kojom od antropometrijskih pokazatelja debljine najbolje korelira opseg struka, uzročno-posljedično je povezana s nastankom kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa tipa 2. Preporučeno je da se kampanje za prevenciju pretilosti fokusiraju na žene fertilne dobi. U Hrvatskoj zdravstvenoj anketi 2003. godine anketirano je 1.999 žena fertilne dobi a 2008. godine ponovo njih 598 (29, 9%). U oba su kruga ankete patronažne sestre mjerile opseg struka ispitanica. Ova je disertacija pokazala da granične vrijednosti opsega struka koje se u literaturi koriste za definiranje abdominalne pretilosti identificiraju među ženama fertilne dobi u Hrvatskoj one s rizičnom debljinom s osjetljivošću od 98, 8% i specifičnošću od 94, 8% (IDF kriterij, granična vrijednost 80 cm) te osjetljivošću od 99, 9% i specifičnošću 99, 8% (NCEP ATP III kriterij, granična vrijednost 88 cm). Prevalencija abdominalne pretilosti u istraživanoj populaciji bila je 2008. godine 70, 3% (95% CI 61, 8% do 75, 7%) po IDF kriteriju odnosno 48, 6% (42, 6% do 54, 7%) po NCEP ATP III kriteriju. U prethodnom petogodišnjem razdoblju 54, 3% (44, 5% do 64, 2%) promatranih žena prešlo je iz zdrave abdominalne debljine u abdominalnu pretilost po IDF kriteriju a 35, 2% (28, 0% do 42, 4%) je postalo abdominalno pretilo po NCEP ATP III kriteriju. Gotovo polovica se žena nezdravo hranilo a 62, 3% (56, 8% do 67, 7%) je bilo sedentarno 2008. godine. Ovi ali i drugi ponašajni, psihosocijalni i socioekonomski čimbenici pokazali su bivarijatne povezanosti s abdominalnom pretilošću kako presječno tako i longitudinalno. U multivarijatnom modelu — koji je uključivao dob, socioekonomski položaj, opseg struka na početku istraživanja, prehranu, sedentarnost, konzumaciju alkoholnih pića, pušenje i kronično visoki percipirani stres — najsnažnijim prediktorima abdominalne pretilosti nakon pet godina pokazali su se nizak socioekonomski položaj i kronično visoki percipirani stres, koji je prethodio abdominalnoj pretilosti i do tri puta povećavao izglede za abdominalnu pretilost u konačnom modelu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
108-1080135-0264 - Regionalizam kardiovaskularnih bihevioralnih rizika – model intervencije (Silvije Vuletić, )

Ustanove
Medicinski fakultet, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Kristina Fišter, (282705)