hrvatski

S onu stranu "popularnog feminizma": razvoj feminističkih kulturalnih studija početkom 2000-ih

Feministički su kulturalni studiji od kraja 1980-ih u velikoj mjeri pod utjecajem ideje tzv. popularnog feminizma, počevši sa zbornikom The Female Gaze (1989), u kojem su urednice Lorraine Gamman i Margaret Marshment zagovarale pragmatične strategije feminističke borbe "unutar sustava" patrijarhata i kapitalizma putem suradnje feminizma i popularne kulture s ciljem feminističke intervencije u mainstream, pa sve do studije Feminism, Femininity and Popular Culture Joanne Hollows (2000) te zbornika Feminism in Popular Culture urednica Joanne Hollows i Rachel Moseley (2006), u kojima se kritizira ideja o "pravom" i "autentičnom" feminizmu koji bi se nalazio izvan popularne kulture te se u pitanje dovodi legitimitet feminističke teoretičarke kao kritičarke popularne kulture. Slično tome, Angela McRobbie početkom je 1990-ih ustvrdila da ženstvenost i feminizam više nisu suprotstavljeni jedno drugome, dok su glasovi iz trećeg vala donosili umirujuću vijest kako feminizam od nas želi da budemo ono što jesmo, samo s političkom sviješću (Baumgardner i Richards). Međutim, s obzirom na promjene u mainstream popularnoj kulturi u posljednjih desetak godina, s rastom reality-televizije i celebrity-kulture, sve otvorenijom seksualizacijom vrlo mladih djevojaka te ženskim preuzimanjem uloge "muških šovinističkih svinja" (Ariel Levy), to su privremeno primirje između feminizma i popularne kulture nedavno počele ozbiljnije problematizirati i autorice koje su ga prvotno zagovarale, poput McRobbie u studiji The Aftermath of Feminism (2009). Kako uvjerljivo objašnjava Nina Power u knjizi One Dimensional Woman (2009), današnja je mainstream popularna kultura u potpunosti prisvojila "popularni feminizam" te ga sada primarno servira kao kapitalistički, potrošački feminizam, pri čemu se feminističke ideje slobode, izbora i osnaživanja koriste za prodaju grudnjaka i higijenskih uložaka. Prema Power, potrošačka kultura u stanju je sve predstaviti kao "feminističko" – od shoppinga i plesanja oko štange do konzumiranja čokolade i privjesaka s Playboyevom maskotom – te se stoga može zaključiti kako takav oblik "popularnog feminizma", ispražnjen od svake radikalnije politike ali i svakog značenja, u konačnici počinje funkcionirati kao antifeminizam. Ta je suvremena kritika "popularnog feminizma" otvorila novu stranicu feminističkih kulturalnih studija te ponovno pokrenula rasprave o odnosu feminizma i popularne/potrošačke kulture, funkciji feminističke kritičarke popularne kulture, kao i budućnosti samog feminizma.

popularni feminizam, feministički kulturalni studiji, popularna kultura

nije evidentirano