Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 548443

FIZIOLOŠKA, KEMIJSKA I ANTIOKSIDATIVNA SVOJSTVA SVJEŽEG I USKLADIŠTENOG SJEMENA PINIJE (Pinus pinea L.)


Jakovljević, Tamara; Gradečki-Poštenjak, Marija; Radojčić Redovniković, Ivana
FIZIOLOŠKA, KEMIJSKA I ANTIOKSIDATIVNA SVOJSTVA SVJEŽEG I USKLADIŠTENOG SJEMENA PINIJE (Pinus pinea L.) // Šumarski list : znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva, 135 (2011), 7-8; 343-353 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)


Naslov
FIZIOLOŠKA, KEMIJSKA I ANTIOKSIDATIVNA SVOJSTVA SVJEŽEG I USKLADIŠTENOG SJEMENA PINIJE (Pinus pinea L.)
(PHYSIOLOGICAL, CHEMICAL AND ANTIOXIDANT PROPERTIES OF FRESH AND STOREED STONE PINE SEED (Pinus pinea L.))

Autori
Jakovljević, Tamara ; Gradečki-Poštenjak, Marija ; Radojčić Redovniković, Ivana

Izvornik
Šumarski list : znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva (0373-1332) 135 (2011), 7-8; 343-353

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Antioksidacijska aktivnost; kemijski sastav sjemena; kvaliteta sjemena; Pinus pinea L.; polifenoli; sjeme pinije; unutarnja sjemenska ljuska
(Antioxidant capacity; chemical composition; seed quality; Pinus pinea L.; polyphenols; seed coat; stone pine seed)

Sažetak
Pinija (Pinus pinea L.) je mediteranska vrsta drveća. Raširena je na cijelom području Sredozemlja. U Hrvatskoj je prirodno rasprostranjena na otoku Mljetu u području Saplunare. Zbog ekonomske, ekološke, pejzažne, nutritivne i zdravstvene vrijednosti mogućnosti korištenja sjemena pinije su velike. U šumarstvu se koristi za pošumljavanje degradiranih staništa mediteranskog krškog područja Hrvatske, a zbog široke kišobranaste krošnje i vrlo dekorativnog izgleda, interesantna je kao hortikulturna vrsta. Nutritivna i zdravstvena vrijednost sjemena proizlazi iz kemijskog sastava. Bogato je proteinima, vitaminima A, B, C, D, E, od minerala željezom, magnezijem, fosforom i cinkom, nezasićenim masnim kiselinama i polifenolnim spojevima. Ispitana je kvaliteta sjemena (klijavost sjemena, masa 1000 sjemenki, sadržaj vlage), kemijski sastav i antioksidativna svojstva unutarnje sjemenske ljuske i sjemena (količina ukupnog sumpora, dušika, sirovog proteina, fosfora, kalija, kalcija, magnezija, bakra, cinka, željeza, mangana i ukupnih polifenola). Fiziološka, kemijska i antioksidativna svojstva ispitana su na svježem sjemenu (3 provenijencije) i na dugoročno uskladištenom sjemenu (1 provenijencija). Svježe sjeme je sabrano 2009. godine, a uskladišteno sjeme je sabrano 1995. godine na području Uprave šuma Podružnice Split –prema tome kako je napisano stječe se dojam da je samo ovo posljednje sjeme iz 1995 sabirano u UŠP Split. I da li je to sjeme sabrano 1995 pa analizirano narednih godina navedenim u tablici 3 ili je sabirano u svim onim godinama. Klijavost svježeg sjemena bila je viša od standardom propisane. Provenijencija Mljet imala je nisku energiju klijavosti i najviše učešće šturog sjemena. Uzrok tome je starost stabala. Učešće svježeg neisklijalog sjemena ukazuje na dormantnost sjemena, a iznosilo je prosječno 9 %. Kod sjemena pinije radi se o tipu mehaničke dormantnosti. Provenijencija Dubrovnik imala je najviše učešće svježeg neisklijalog sjemena. Zdravstveno stanje sjemena svih istraživanih provenijencija bilo je dobro (Tablica 2.). Klijavost uskladištenog sjemena provenijencije Zadar u razdoblju od 1995. do 2010. godine, iznosila je prosječno 74 %. (Tablica 3.). Značajna količina dušika i sumpora predstavlja pokretačku snagu rasta embrija. Ukupna količina dušika, sumpora, sirovih proteina i fosfora u sjemenu je visoka dok je u sjemenskoj ljusci niska. Visoke vrijednosti sirovih proteina ukazuju na to je sjeme pinije bogat izvor proteina (Tablica 4.). Sjemenke su bogate mineralima. Najzastupljeniji element je kalij, a slijede ga fosfor i magnezij. Ostali elementi zastupljeni su ovim slijedom: kalcij, željezo, mangan, cink i bakar. Nije uočena bitna razlika u mineralnom sastavu unutarnje ljuske i sjemena. Provenijencija Mljet (prirodna sastojina) ima najveću količinu svih ispitivanih minerala osim fosfora jer je sastojina stara (Tablica 5). Istražen je udio ukupnih polifenola i antioksidacijski kapacitet unutarnje sjemenske ljuske i sjemena pinije. Na temelju dobivenih rezultata za udio ukupnih polifenola vidljivo je da istražene provenijencije sadrže različite udjele ukupnih polifenola. Koncentracija ukupnih polifenolnih spojeva dva puta je viša u unutarnjoj sjemenskoj ljusci nego u sjemenu pinije (Slika 3.). Antiokisdacijski kapacitet tj. ORAC vrijednosti značajno su veće u uzorcima unutarnje sjemenske ljuske nego u sjemenu (Slika 4.). Između vrijednosti ukupnih polifenola i antioksidacijskog kapaciteta određena je i linearna korelacija s visokim koeficijentom determinacije, što ukazuje da su polifenolni spojevi odgovorni za antioksidacijsku aktivnost sjemena (Slika 5.). Dobiveni rezultati istraživanja su u skladu s literaturnim podacima istraživanja provedenim u drugim mediteranskim zemljama. Upotreba sjemena pinije u Hrvatskoj je zanemariva stoga bi bilo potrebno intenzivirati njegovu proizvodnju. Fizička, fiziološka, nutritivna i zdravstvena svojstva sjemena pinije ukazuju na potrebu osnivanja multifunkcionalnih sjemenskih plantaža za proizvodnju sjemena.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biotehnologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
024-0242049-2103 - Šumska staniša u uvjetima izloženosti štetnim utjecajima i klimatskim promjenama (Boris Vrbek, )
024-0242108-2099 - Oplemenjivanje i šumsko sjemenarstvo (Mladen Ivanković, )
058-0582261-2256 - Biološki aktivni spojevi domaćih sorta brokule i kakao zrna. (Ivana Radojčić Redovniković, )

Ustanove
Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Zagreb

Časopis indeksira:


  • Web of Science Core Collection (WoSCC)
    • Science Citation Index Expanded (SCI-EXP)
    • SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
  • Scopus