hrvatski

Morfologija i varijabilnost nizinskog brijesta (Ulmus minor Mill. sensu latissimo) u Hrvatskoj

Brijestovi (Ulmus L.) određeni su zbog pojave holandske bolesti kao kritični rod unutar europske flore, te je zaštita njihovih genetskih resursa, postavljena kao glavni cilj većeg broja multilateralnih europskih projekata. Zbog izrazite osjetljivosti prema holandskoj bolesti, kao i visoke varijabilnosti morfoloških značajki, poseban naglasak ovih istraživanja usmjeren je na studije morfološke i genetičke varijabilnosti nizinskog brijesta, kao i delimitaciju svojti unutar U. minor Mill. sensu latissimo kompleksa. Taksonomska struktura ovog kompleksa, unatoč vrlo intenzivnim istraživanjima, koja uključuju kombiniranje morfometrijskih i molekularno-bioloških metoda, još uvijek predstavlja nepoznanicu. Nizinski brijest u Hrvatskoj pridolazi u vrlo različitim ekološkim uvjetima (kontinentalni i mediteranski dio), te je pretpostavka da se populacije, posebno one s klimatski kontrastnih i geografski udaljenih staništa, međusobno razlikuju. Sustavna taksonomska niti genetička istraživanja ove svojte na našem području ne postoje, tako da je cilj ovog rada bio korištenjem morfometrijskih i molekularno-bioloških metoda, utvrditi varijabilnost morfoloških i genetičkih značajki nizinskog brijesta, na cjelokupnom području njegove rasprostranjenosti u Hrvatskoj. Materijal za morfometrijsku analizu sakupljen je iz ukupno 17 populacija, odnosno 8 populacija iz kontinentalnog (Bilogora, Donji Miholjac, Đakovo, Jastrebarsko, Nova Kapela, Varaždin, Vinkovci, Zagreb) i 9 populacija (Brač, Buzet, Cetina, Krk, Krka, Neretva, Nin, Paklenica, Pula) mediteranskog dijela Hrvatske. Analizirano je 5 stabala po populaciji, od kojih je svako zastupljeno s 30 listova. Ukupno je izmjereno 15 folijarnih značajki. Podaci su opisani mjerilima deskriptivne statistike, te su primijenjene multivarijatne statističke metode. Prema deskriptivno-statističkim pokazateljima za većinu promatranih varijabli bilo je moguće uočiti trend divergencije između kontinentalnih i mediteranskih populacija. Navedeno zapažanje potvrđuju rezultati diskriminantne i klasterske analize. Jasno razdvajanje mediteranskih i kontinentalnih populacija temeljeno je trima značajkama: površina lista, duljina peteljke i broj primarnih zubaca subapikalne regije. Analiza genetske raznolikosti obavljena je pomoću mikrosatelitnih biljega, a uzorkovano je po 20 stabala iz ukupno 5 populacija (kontinent – Đurđevac, Zagreb ; mediteran – Pula, Nin, Neretva). Provedene statističke analize i dobivene vrijednosti mjerila genetske udaljenosti, govore u prilog činjenici da je prisutna jasna segregacija između kontinentalnih i mediteranskih populacija nizinskog brijesta u Hrvatskoj. Ovim istraživanjem utvrđena je visoka varijabilnost i uzorak variranja nizinskog brijesta na morfološkom i genetskom nivou u Hrvatskoj, no za donošenje kritičnijih zaključaka o intraspecijskoj taksonomskoj strukturi potrebna su multidisciplinarna iscrpna istraživanja ove svojte na cjelokupnom području njena pridolaska u Europi.

Ulmus minor Mill. sensu latissimo; Hrvatska; populacija; mediteran; kontinent; morfometrija; mikrosateliti

nije evidentirano