hrvatski

Rizični i zaštitni čimbenici depresivnosti u adolescentskoj dobi

Cilj ovog rada je ispitati relativne doprinose dimenzija roditeljskog stila odgoja majke i oca, svakodnevnih negativnih događaja, automatskih misli, osjećaja samoefikasnosti, strategija suočavanja i socijalne podrške objašnjenju depresivnosti kod adolescenata, te moguće interakcije i mehanizme kojima oni djeluju na depresivnost. Drugi cilj ovog rada je provjeriti razlikuju li se djevojke i mladići u zastupljenosti depresivnih simptoma te mogu li se spolne razlike u depresivnosti objasniti razlikama u izraženosti pojedinih rizičnih čimbenika ili se adolescenti i adolescentice razlikuju u tome u kojoj mjeri i na koji način pojedini rizični faktori djeluju na depresivnost. U ispitivanju je sudjelovalo 827 učenika jedne srednje škole u Osijeku, a istraživanje je provedeno tijekom dva mjeseca u sklopu nastave. Rezultati pokazuju da negativno i pozitivno roditeljstvo majke, negativne automatske misli, suočavanje usmjereno na emocije i socijalna podrška predviđaju depresivnost kod adolescenata. Također, rezultati sugeriraju medijacijsku ulogu negativnih automatskih misli, samoefikasnosti, suočavanja usmjernog na problem, emocije te suočavanja izbjegavanjem i socijalne podrške u odnosu dimenzija roditeljstva i depresivnosti. Osim toga, rezultati su pokazali da djevojke pokazuju više razine depresivnosti, percipiraju više pozitivnog roditeljstva majke i popustljivosti oca, češće imaju negativne automatske misli, više koriste i problemu i emocijama usmjereno suočavanje i suočavanje izbjegavanjem te percipiraju više socijalne podrške, dok mladići percipiraju više negativnog roditeljstva i majke i oca, ali i više pozitivnog roditeljstva oca, dok se nisu pokazale značajne razlike u frekvenciji doživljavanja negativnih događaja, popustljivosti majke i samoefikasnosti. Pokazale su se i mnoge razlike u interakcijama pojedinih čimbenika i njihovim odnosima s depresivnošću kod djevojaka i mladića. Naime, kod djevojaka depresivnost predviđaju negativno i pozitivno roditeljstvo majke, negativno roditeljstvo oca, negativni događaji, automatske misli, suočavanje usmjereno na emocije i socijalna podrška, dok kod mladića samo negativno roditeljstvo, pozitivno roditeljstvo, te popustljivost majke, negativni događaji i automatske misli imaju značajne efekte na depresivnost. Također su utvrđeni moderatorski efekti samoefikasnosti, suočavanja usmjerenog na problem i suočavanja usmjerenog na emocije u odnosu negativnih događaja i depresivnosti, ali samo kod mladića.

pozitivno i negativno roditeljstvo; negativni događaji; automatske misli; samoefikasnost; strategije suočavanja; socijalna podrška; depresivnost

nije evidentirano