hrvatski

Ultrazvuk u istraživanju fiziologije proizvodnje govora

Svrha ovog preglednog rada bila je predstaviti mogućnost korištenja ultrazvuka kao prikladne, efikasne, neinvazivne i relativno jeftine metode u istraživanjima fiziologije proizvodnje govora. Od svojih začetaka davne 1826. godine, pa sve do danas, ultrazvuk se upotrebljavao u razne svrhe i doživio brojne preinake i poboljšanja. Osim što se koristi u medicini kao dijagnostičko i terapijsko sredstvo, danas se ultrazvuk, kao metoda slikovnog prikaza, koristi i za prikaz unutarnjih struktura govornog prolaza. Zbog toga ima značajan doprinos u istraživanjima fiziologije proizvodnje govora, govornih poremećaja te u artikulacijskoj sintezi govora. Snimanje govornog prolaza ultrazvukom složen je proces koji zahtijeva razmatranje brojnih faktora. Osim odabira ultrazvučnog aparata i tipa ultrazvučne sonde koji se koriste, brojni su čimbenici koji se moraju uzeti u obzir kod snimanja, stabiliziranja ispitanikove glave i ultrazvučne sonde, anotiranja (označavanja) i interpretiranja ultrazvučnih podataka. Simultanim snimanjem govornog prolaza, pomoću nekoliko različitih fizioloških instrumentalnih metoda, moguće je dobiti potpuniju sliku dijela koji se želi snimiti. Takvim cjelovitim višekanalnim sustavom, snimaju se aktivnosti različitih struktura govornog prolaza te se smatra kako bi se sve metode trebale stopiti u jedan višekanalni sustav. Ultrazvuk kao fiziološka instrumentalna metoda je još uvijek u razvoju, no zbog brojnih pozitivnih značajki i stalnog tehnološkog napretka, može se pretpostaviti da će se njegova uporaba u govornim znanostima intenzivirati.

ultrazvuk; fiziološke metode u istraživanju proizvodnje govora; metode slikovnog prikaza; artikulacijska fonetika; klinička fonetika.

nije evidentirano