hrvatski

Odgoj i obrazovanje djece Albanaca u Hrvatskoj

Problem odgoja i obrazovanja Albanaca u Hrvatskoj postavljen je u okvir neprijeporno uvjetovanih odnosa društva - kultura odgoj, jer su ciljevi i norme odgoja i obrazovanja društveni, kulturni i povijesni sadržaji koji organiziraju i uređuju kolektivno življenje. Istaknuta je kultura kao društveni konstrukt, koju posreduju odgoj i obrazovanje u generacijskom kontinuitetu, zaokružujući kulturna iskustva koja čovjek rabi u svom kulturnom polju življenja u kulturni identitet pojedinca i skupine. Teorijsko ishodište u pedagogijskom kontekstu čini interkulturalizam kao politički koncept koji se odražava na odgoj i obrazovanje kao zahtjev i strategija za balans kulturnih suprotnosti u višekulturnim zemljama vođen nastojanjem za zajedničkim savladavanjem prepreka u integraciji svijeta kultura temeljen na razumijevanju povijesti i kulturnog identiteta "drugoga". Naslovljeni problem upućuje na istraživanje i problematiziranje kulturnih aspekata izabrane narodnosti, a društveni status Albanaca u Hrvatskoj smjernica je za istraživanje odgoja i obrazovanja te narodnosti kao manjine. Na temelju empirijske analize zadane kroz istraživanje, prvo, kulturnog modela Albanaca u Hrvatskoj, zatim kulturnog modela i kulturnih obilježja albanskih obitelji u Hrvatskoj, te odgojno - obrazovnog modela albanske djece u hrvatskoj školi, ostvarena su očekivanja znanstvenih i praktičnih zahtjeva u pedagogiji. Etnografskom metodom, na uzorku koji su činili odrasli Albanci i njihova djeca koja pohađaju hrvatsku školu, na prostoru triju županija - Zadarske, Šibensko- kninske i Splitsko-dalmatinske, s uvažavanjem povijesnih aspekata albanskog naroda, opisan je i objašnjen albanski etnos na hrvatskom prostoru opisan kroz najrelevantnije segmente koji se reflektiraju na problematiziranje odgoja i obrazovanja albanske djece u Hrvatskoj, a to su: strukturne promjene albanskih obitelji tijekom emigrantsko/imigrantskih življenja, ciljevi odgoja i načina odgajanja u albanskim obiteljima, vjerski odgoj, gospodarski život, zanimanja Albanaca i stjecanje zanimanja u obitelji, značaj kolektivnosti i zadružnog načina življenja, te obrazovna razina pripadnika albanske narodnosti s njihovim ostalim sociokulturnim obilježjima. Interpretacija kulturnog modela Albanaca bila je temelj za razmatranje i objašnjavanje socijalizacijskih, odgojnih i obrazovnih čimbenika koji utječu na prihvaćenost i neprihvaćenost albanske djece u životnom, školskom i razrednom kontekstu, njihovo obrazovno napredovanje i nenapredovanje, školski uspjeh i neuspjeh, te aspiracije albanske djece za nastavak školovanja. Problematiziranjem stavova hrvatskih učitelja o odgoju i obrazovanju djece Albanaca u Hrvatskoj dovodi se u vezu stupanj relevantnosti kulturnih obilježja albanske manjine u hrvatskom sustavu odgoja i obrazovanja, te naznačavaju mogućnosti participiranja pripadnika albanske narodnosti u uspostavljanju odgovarajućeg modela odgoja i obrazovanja djece Albanaca u Hrvatskoj. Prepoznajući svrhu interkulturalizma kao klektivne norme u integracijskim procesima kultura je znanstveno neizostavna odrednica odgoja i obrazovanja, koja u svojim značenjima kroz iskustva drugoga/drugih, interpretirana u ovom radu na albanskom etnosu, pokazuje relevantnost za politiku odgoja i obrazovanja etničkih manjina kod nas.

kultura; kulturni identitet; Albanci; interkulturalizam

nije evidentirano