Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 546841

Sjemenske jedinice obične jele (Abies alba Mill.) na području Gorskog Kotara


Poštenjak, Karmelo; Gradečki-Poštenjak, Marija
Sjemenske jedinice obične jele (Abies alba Mill.) na području Gorskog Kotara // ˝Role and significance of Forest Seeds in Forest Regeneration - 50th Anniversary of Forest Seed Science and Techology in Croatia 1959.-2009.˝ / Ivanković Mladen (ur.).
Zagreb: Croatian Forest Research Institute, Croatian Forests Ltd., Croatian Chamber or Forestry and Wood Technology Engineers, Zagreb, 2009. str. 47-48 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)


Naslov
Sjemenske jedinice obične jele (Abies alba Mill.) na području Gorskog Kotara
(Seed units of Silver fir (Abies alba Mill.) in the area of GorskI Kotar)

Autori
Poštenjak, Karmelo ; Gradečki-Poštenjak, Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
˝Role and significance of Forest Seeds in Forest Regeneration - 50th Anniversary of Forest Seed Science and Techology in Croatia 1959.-2009.˝ / Ivanković Mladen - Zagreb : Croatian Forest Research Institute, Croatian Forests Ltd., Croatian Chamber or Forestry and Wood Technology Engineers, Zagreb, 2009, 47-48

ISBN
978-953-98401-7-2

Skup
Scientific-Expert Symposim with International Participation ˝Role and Significance of Forest Seeds in Forest Regeneration - 50th Anniversary of Forest Seed Science and Technology in Croatia 1959.-2009.˝

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 28. - 29. 10. 2009

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Gorski kotar; obična jela; sjemenske jedinice
(Gorski kotar; Silver fir; Seed Units)

Sažetak
Najveće površine jelovih šuma u Hrvatskoj su u Gorskom Kotaru – na području obraslog visokog krša što je ujedno i optimum areala. Specifičnost orografije krša, te makro- i mikroklime, uvjetovale su da na ovom relativno malom prostoru nalazimo značajnu raznolikost staništa, podneblja, flore i faune. Jelu nalazimo na različitim položajima, na nadmorskim visinama od < 500 do >1200 m. Iako se najveće površine jelovih sastojina nalaze na vapnencima, još ih je i na vapneno - dolomitnim, dolomitnim i silikatnim podlogama. Različite geološke podloge formirale su više od desetak tipova tala koja se razlikuju po fizičko–kemijsko-biološkim osobinama (dubini tla <35->140cm ; pH <4, 5-6, 7 ; totalnom kapacitetu adsorpcije kationa 50-90 ; zasićenosti adsorpcijskog kompleksa bazama 4-78% ; udjelu P2O 0, 2-9, 1 ; K2O 12-18, humusu 8-18% ; dušiku 0, 29-0, 59, Cestar). Jelu najčešće nalazimo u mješovitim (rijetko čistim) sastojinama s bukvom, smrekom, gorskim javorom i brijestom gdje dolazi u 11 šumskih zajednica i ekološko gospodarskih tipova šuma. Njen fenotip se značajno razlikuje po šumskim zajednicama što je prepoznatljivo iz određenih taksacijskih parametara. Također se značajno razlikuju njene biološko - gospodarske osobitosti kao: uzgojni oblik, rast i prirast, drvna zaliha/ha, te volumni prirast/ha. Kada se prihvate sve orografske, visinske, geološke, pedološke, biljno sociološke i biološko-uzgojno-gospodarske raznolikosti jelovih sastojina tada je razvidno da postojeća rajonizacija jele u Gorskom Kotaru zanemaruje njen biodiverzitet, te ju stoga treba dopuniti

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
024-0242108-2099 - Oplemenjivanje i šumsko sjemenarstvo (Mladen Ivanković, )

Ustanove
Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko