hrvatski

POVEZANOST UNUTARNJEG OKOLIŠA I NASLJEDNA PREDISPOZICIJA U DJECE S ASTMOM

Cilj:U patogenezi astme dječje dobi značajnu ulogu imaju naslijeđe i okolina u kojem dijete odrasta. Istraživanje je imalo za cilj utvrditi činitelje rizika za astmu te ispitati koncentracije alergena u domovima djece. Metode: Istraživanje je obuhvatilo 789 djece od 6-18 godina (399 djece s astmom, 390 zdravih kontrola). U skupinu ispitanika s astmom uključena su djeca koja imaju (1) dijanosticiranu astmu, (2) astmatske tegobe u posljednjih 12 mjeseci, i koja (3) primjenjuju antiastmatske lijekove, a pacijenti su Alergološke ambulante, Odjela za dječje bolesti, Opće bolnice u Slavonskom Brodu. Skupina zdrave djece regrutirana je pri sistematskim pregledima. Roditelji svih ispitanika ispunili su standardni pisani upitnik Međunarodne studije o astmi i alergijama u dječjoj dobi (ISAAC) koji sadrži pitanja o atopijskom naslijeđu, uvjetima stanovanja, držanju kućnih ljubimaca i simptomima alergijskih bolesti. Svim ispitanicima učinjen je kožni ubodni test na standarni set inhalacijskih i nutritivnih alergena.U domovima djece iz madraca dječjih spavaonica uzeti su uzorci prašine. Primjenom enzimskog imunotesta (ELISA) određena je koncentracija alergena Der p1, Fel d1 i Can f1 u uzorcima prašine. Rezultati: Pozitivan kožni test na jedan od primjenjenih alergena imalo je 90.7% djece s astmom i 17.4% zdravih kontrola, s tim da je najčešće bila zastupljena senzibilizacija na grinju (356/789, 45.1%) i pelud ambrozije (186/789, 23.6%). Tradicionalno u našoj kulturi niska je zastupljenost domova koji imaju kućne ljubimce što je uočeno i u našoj skupini (mačka 12.1%, pas 6.6%). Zabilježena je niža koncentracija alergena mačke u domovima djece s astmom u odnosu na domove zdrave djece (p=0.049). Nije uočena statistički značajna razlika u koncentracijama alergena Der p1 i Can f1 u uzorcima kućne prašine između ove dvije skupine ispitanika. Predisponirajući činitelji za astmu dobiveni univarijantnom analizom su alergijska senzibilizacija na inhalacijske alergene, atopija u obitelji i ponavljajuće periodi kašljanja u djetinjstvu. Odrastanje u obiteljima s dva ili više starijih braće i sestara te prisutnost mačke ili psa u kući, ima zaštitni učinak na pojavnost astme. Obje skupine ispitanika imale su podjednake uvjete i okolinu stanovanja te izlaganje unutranjim i vanjskim onečiščivaćima zraka. U multivarijantnoj analizi nezavisni rizični činitelji za astmu su atopija, majčina astma i kašalj, dok prisutnost mačke u domu djeluje zaštitno na pojavu astme. Zaključak: Pojava astme uvjetovana je genetskom predispozicijom (atopija, majčina astma), dok okruženost kućnim ljubimcima poput mačke djeluje zaštitno na pojavu astme u našoj skupini ispitanika.

unutarnji okoliš ; nasljedna predispozicija ; astma dječje dobi

nije evidentirano