hrvatski

Teza Anđele Horvat o praškim Parlerima na zagrebačkom Kaptolu i Gradecu

U više svojih tekstova tijekom 50ih i 60ih godina 20. stoljeća ugledna povjesničarka umjetnosti Anđela Horvat iznosi smionu teoriju o dolasku i boravku (grupe) majstora iz praške majstorske radionice Petra Parlera u Zagreb, gdje se, na taj način ostvaruju stilski relativno čisti nastavljači praške škole, južni portal Svetog Marka na Gradecu i 'čudovišna galerija' zagrebačke katedrale. Ova kapitalna djela, prema teoriji A. Horvat, snažno utječu na niz ostvarenja prve polovice 15. stoljeća u sjevernoj Hrvatskoj (Plemenšćina, Medvedgrad, Nedelišće…) i šire (Ilok…). Iako je mnogo autora u tragu A. Horvat istraživalo ovu građu, njena teza, uz mnoštvo navoda, nije doživjela očekivani razvoj. Pitanje utjecaja praških Parlera u srednjoj i jugoistočnoj Europi istovremeno je živo područje interesa i polemika suprotstavljenih autora i stavova. Prisutan trend zadnjih desetljeća je prema ograničavanju njihove uloge izvan Češke nakon početka 15. stoljeća. Kakva je danas održivost teorije koja je postavljena prije više od pola stoljeća, te nije niti dograđena niti revidirana suvremenim metodama i mogućnostima komparativnih analiza? U novije vrijeme veći broj inicijativa, kapitalnih izložba, znanstvenih skupova i izdavačkih pothvata tretira ovo područje srednjoeuropske internacionalne gotike. Čini se da u svjetlu novih spoznaja više ne možemo stvari gledati onako jednostavno i transparentno kako su djelovale pred pola stoljeća. Pa ipak, mnoge nove spoznaje donose nove dokaze i građu koja nas uvjerava da je ugledna povjesničarka umjetnosti i vjerojatno najveća terenska istraživačica našeg prostora 20. stoljeća dalekovidno uočavala i prepoznavala veze koje znanost tek treba istražiti i potvrditi. Ovaj prilog bit će pokušaj kratke revizije osnovnih teza A. Horvat o tome predmetu i današnjeg stanja znanosti prema tim problemima.

Anđela Horvat; Parlri; gotika; Prag; Hrvatska; arhitektura; arhitektonska skulptura

nije evidentirano