Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Bilinar cvjetnjača hrvatske flore : s ključem za određivanje bilja. Sv. 1 (CROSBI ID 8686)

Autorska knjiga | priručnik

Rogošić, Jozo Bilinar cvjetnjača hrvatske flore : s ključem za određivanje bilja. Sv. 1. Zadar, 2011

Podaci o odgovornosti

Rogošić, Jozo

hrvatski

Bilinar cvjetnjača hrvatske flore : s ključem za određivanje bilja. Sv. 1

Predgovor Zanimanje čovjeka za biljni svijet koji nas okružuje staro je gotovo koliko i čovječanstvo. Ipak, tek sredinom 18. st. počinju se nazirati prva gledišta da se veća ili manja sličnost među različitim organizmima temelji na njihovoj međusobnoj većoj ili manjoj srodnosti, a "hijerarhijski sustav" od jednostavnijih k složenijim oblicima na evoluciji, te da je infraspecifična varijabilnost stanje koje je prethodilo stvaranju vrsta. Razvrstavanje biljnih vrsta pomoću taksonomije temelji se na spoznajama sistematike o razgraničavanju i prirodnim svojstvenim odnosima među njima. Taj se sustav primjenjuje na konkretne svojte (skupine istog porijekla) te kao "prirodni sustav" mora prikazivati na srodstvenim odnosima utemeljenu hijerarhiju, od vrste (lat. species) i podvrste (lat. subspecies) do roda (lat. genus), porodice (lat. família), reda (lat. ordo), razreda (lat. classis), odjeljka (lat. divísio) i carstva (lat. regnum). Taksonomski definirane svojte bilo kojeg reda označavaju se kao taksoni (grč. taxon, taxa = svojta), te prema određenim pravilima dobivaju (većinom latinska) imena. Imenovanje taksa osniva se na tzv. binarnoj nomenklaturi (lat. nomenclatura binaria), koja uključuje ime roda (npr. Quercus) i ime vrste (npr. Quercus ilex). U vezi s tim cilj taksonomije nije samo postići što veću valjanost znanstvenih imena biljaka, nego je to istovremeno osnova za svako daljnje istraživanje i iskorištavanje biljaka. Prigodom proučavanja i određivanja biljaka koristimo se različitim ključevima. Ključevi za određivanje biljaka najčešće su posebna djela, ali se mogu nalaziti u okviru stručnih knjiga ili radova. Prateći osnovne karakteristike vrste koju želimo odrediti, odnosno sistematske jedinice kojoj dotična biljka pripada, uvijek postoje dva ponuđena izbora (dihotomski ključ). Zato treba pročitati oba i odlučiti se za jedan od njih, koji će uputiti na rješenje ili na broj koji bi trebao dovesti do rješenja. Na taj se način dođe do određene taksonomske jedinice ; prvo, do porodice preko ključa za određivanje porodica, odnosno do roda preko ključa za određivanje rodova ili do vrste preko ključa za određivanje vrsta, a moguće je određivati i niže taksonomske kategorije. Pri tome opisi određenih taksonomskih jedinica trebaju biti dijagnostički (odnose se na sve predstavnike jedne skupine ili samo na njih) i diskriminativni (odvajaju jednu skupinu od druge), posebno kada su u pitanju ključevi za određivanje vrsta. Nadalje, opisi koji se koriste trebaju biti koncizni i uniformni gdje je god to moguće. U hrvatskoj botaničkoj literaturi najpoznatija su dva dihotomska ključa za određivanje biljaka, i to: „Ilustrirani bilinar“ (Horvatić, 1954) – priručnik za određivanje porodica i rodova vaskularnih biljaka i „Flora Hrvatske“ (Domac, 1984 ; 1994) – priručnik za određivanje porodica, rodova i vrsta vaskularnih biljaka. Korištenje obaju gore navedenih ključeva za određivanje biljaka zahtijeva određena znanja iz područja sistematike biljaka (kako je bilje u prirodi sustavno poredano) te opsežna znanja i iskustva posebno iz područja morfologije biljaka. Upravo da bi se olakšalo određivanje biljaka i to učinilo pristupačno svim ljubiteljima prirode u našoj zemlji, autor ove knjige samostalno je razvio kombinirani dihotomski ključ za određivanje biljaka, koji se za razliku od dosadašnjih uobičajenih dihotomskih ključeva samo jednim dijelom oslanja na taksonomsku klasifikaciju, a drugim većim dijelom na osnovne morfološke karakteristike svake pojedine u knjizi obrađene biljke. Osnovnu ideju za razvoj ovog ključa i pisanje jedne ovakve knjige, autor je našao u zapadnoeuropskoj (Aichele, 1973 ; Aichele i Golte-Bechtle, 1997) i sjevernoameričkoj botaničkoj literaturi (Pratt, 2001), s time što su biljke u toj literaturi razvrstane samo po boji cvjetova i broju latica. Stoga, vođen spomenutom idejom, autor je otišao mnogo dalje i razvio kombinirani dihotomski ključ za određivanje cvjetnica, te je biljke cvjetnice hrvatske flore prema opće prihvaćenom načinu razvrstao u carstvo: Plantae ; podcarstvo: Cormobionta (Cormophyta) ili kormofite ; odjeljak: Magnoliophyta (Spermatophyta) ili sjemenjače ; pododjeljak: Magnoliophytina (Angiospermae) ili kritosjemenjača, te dva razreda: (1) Magnoliopsida (Magnoliatae, Dicotyledonae) ili dvosupnice i (2) Liliopsida (Liliatae, Monocotyledonae) ili jednosupnice (Flora Europaea, cit. Flora Croatica). Nadalje, autor sve obrađene biljke dijeli prema boji cvjetova (bijeli, žuti, crveni, plavo-ljubičasti i zeleno-smeđi), a zatim u okviru utvrđene boje cvijeta razvija dihotomski ključ i nudi dva izbora: biljka spada u skupinu dvosupnica ili u skupinu jednosupnica, vjenčić cvijeta je prostolatičan ili sulatičan, cvijet je pravilan (aktinomorfan) ili nepravilan (zigomorfan), vjenčić je sastavljen od 4 do 5 ili više od 5 latica, cvjetovi su u cvatovima ili pojedinačni i listovi su jednostavni ili sastavljeni. Nadalje, jednostavni listovi su podijeljeni u 12 skupina, a sastavljeni listovi u 6 skupina biljaka. Kada ključ na temelju dvaju ponuđenih izbora dovede do skupine biljaka kojoj dotična biljka pripada, na lijevoj stranici knjige naći će se detaljno opisane morfološke karakteristike promatrane biljke, a na desnoj stranici knjige njezina slika u boji. Velika većina slika u boji preuzeta je s interneta, a zatim iz djela „La Grande Flore“ (Bonnier, 1990), a manjim dijelom iz starije hrvatske botaničke literature. Upravo prikazana kombinacija razrađenog ključa omogućuje relativno jednostavno i brzo određivanje biljaka odnosno vrsta. Knjiga je, prema tome, namijenjena potrebama naših srednjih škola, ali će isto tako moći korisno poslužiti studentima svih fakulteta i stručnih škola na kojima se predaje botanika, kao i svim stručnjacima koji u svojoj praksi dolaze u dodir s botanikom (kao npr. agronomi, šumari, farmaceuti i drugi), a i svakom početniku u određivanju bilja. Osim toga, knjiga je zanimljiva svim hobistima botaničarima koji vole upoznavati našu floru i prirodne znamenitosti koje nas okružuju. Prigodom razvoja spomenutog ključa i pisanja ove knjige posebnu zahvalnost dužan sam izraziti prof. dr. sc. Ljudevitu Ilijaniću i prof. dr. sc. Dubravki Šoljan koji su me svojim iskustvom i znanjem upozorili na određene nedostatke, te mi pomogli u koncipiranju, a kasnije i konačnom oblikovanju ove knjige. Neka ovdje još jednom nađu izraze moje iskrene zahvalnosti.

Bilinar ; biljke cvjetnice ; hrvatska flora ; ključ za određivanje bilja

Objavljena knjiga je enciklopedijskog karaktera, uključuje dva sveska, s ukupno 1500 str. i oko 3000 biljaka s crtežima u boji.

engleski

Bilinear of the Croatian Wild Flowers : with the Key for Plant Determination. Vol. 1

nije evidentirano

Bilinear ; flowering plant ; Croatian flora ; key for plant determination

nije evidentirano

Podaci o izdanju

Zadar:

2011.

978-953-7237-68-4

573

objavljeno

Povezanost rada

Biologija