hrvatski

Razvoj turizma u uvjetima depopulacije: primjer južnodalmatinskog otočja

U radu je potvrđena veza između kretanja i sastava stanovništva te stupnja razvoja turizma. Intenzivnu poslijeratnu depopulaciju, kao posljedicu migracije selo-grad, 1980-ih zaustavlja imigracija s kopna privučena razvojem turizma na Korčuli, najnaseljenijem otoku s najpovoljnijim demografskim resursima, i Koločepu, otoku u dnevnom urbanom sustavu Dubrovnika. Na ostalim otocima razvoj turizma od 1980-ih je slabiji pa je i dalje prisutna depopulacija, no slabijeg intenziteta na Mljetu i Šipanu. Egzodus s Lopuda 1990-ih posljedica je krize turizma, jedine otočne gospodarske grane, a snažna depopulacija Lastova rezultat je emigracije vojnog kadra nakon ukidanja vojnog statusa otoka. Na Korčuli, Lastovu i Mljetu prisutan je unutrašnji prerazmještaj stanovništva potaknut razvojem turizma na obali i povećanje razlika u demografskim resursima između obalnih i unutrašnjih naselja. Turizam je najrazvijeniji u velikim korčulanskim obalnim naseljima s bogatom baštinom i povoljnim demografskim resursima, a ubrzani razvoj u 21. st. bilježe mala obalna naselja Lastova, Šipana i Koločepa, odredišta novije imigracije iz unutrašnjih naselja i s kopna, s povoljnijim kretanjem i sastavom stanovništva te demografskim resursima, ali i izrazito ovisna o turizmu.

baština; demografski resursi; depopulacija; južnodalmatinsko otočje; turizam

nije evidentirano