hrvatski

Slatkovodni puževi (Gastropoda) pokazatelji stupnja trofije kanala Čonakut u Kopačkom ritu

Kvalitativni i kvantitativni sastav faune slatkovodnih puževa u asocijaciji s vodenim biljkama istraživan je na šest postaja u kanalu Čonakut i jednoj postaji u Kopačkom jezeru (Park prirode Kopački rit) tijekom dvije vegetacijske sezone, od lipnja do listopada 2001. i od travnja do srpnja 2002. godine. Utvrđeno je 15 vrsta slatkovodnih puževa: Lymnaea auricularia, L. stagnalis, L. peregra, L. palustris, Lymnaea sp., Planorbarius corneus, Physa acuta, Viviparus acerosus, V. viviparus, Acroloxus lacustris, Bithynia tentaculata, Galba truncatula, Oxyloma elegans, Stagnicola corvus i Poiretia cornea. Vodeni plućnjaci porodice Lymnaeidae bili su najzastupljeniji brojem vrsta i brojem jedinki. Zabilježene vrste karakteristične su za plitka vodena tijela i litoralne zone jezera, te poplavna i močvarna staništa visokog stupnja trofije (eutrofne vode s tendencijom ka hipertrofnosti). Puževi su nađeni u monotipskim i u bitipskim zajednicama vodenih biljaka. Bili su prisutni na svim tipovima vegetacije: amfibijskoj (Polygonum amphibium, Rorripa amphibia, Myosotis scorpioides, Ranunculus trichophyllus), emerznoj (Carex sp.), flotantnoj (Nymphoides peltata, Salvinia natans, Potamogeton gramineus, P. lucens) i submerznoj (Ceratophyllum demersum). Najveća brojnost puževa utvrđena je na C. demersum i vrstama roda potamogeton. Najmanja brojnost slatkovodnih puževa zabilježena je na Carex sp. Kompleksnija morfološka građa biljaka omogućuje razvoj veće količine obraštaja koji je izvor hrane puževima. L. auricularia bila je najbrojnija na C. demersum, dok je na vrstama roda Potamogeton najbrojnija bila L. stagnalis. Nije utvrđena ovisnost brojnosti slatkovodnih puževa o koncentraciji otopljenog kisika u vodi i o temperaturi. Na manjim dubinama i pri manjoj prozirnosti bilo je više jedinki vodenih puževa na većini postaja. Vodeni plućnjaci ne ovise isključivo o raspoloživom kisiku u vodi jer mogu koristiti i kisik iz zraka. Između brojnosti puževa i svježe biljne biomase, kao i suhe biljne biomase nije utvrđena statistički značajna korelacija. Slatkovodni puževi su prvenstveno strugači obraštaja i mikrofagi, a same vodene biljke su manje važna komponenta u njihovoj prehrani. Vrste G. truncatula i L. stagnalis zabilježene u Kopačkom ritu u ovom istraživanju od velikog su parazitološkog značaja jer su međudomadari u razvojnom ciklusu nekih metilja.

slatkovodni puževi; rod Lymnaea; eutrofikacija; vodene biljke

nije evidentirano