hrvatski

Rodna diskriminacija u RH u obitelji, obrazovanju, poslu i politici

Bez obzira na proklamiranu ravnopravnost, žene i muškarci u Hrvatskoj još uvijek nisu ostvarili društvenu rodnu jednakost, pri čemu se čini kako su žene u društveno nepovoljnijem položaju u odnosu na muškarce u različitim životnim područjima. Dosadašnja istraživanja nisu uspjela dati odgovor na pitanje koliko su građani/ke RH upoznati/e s problemom rodne diskriminacije, te je stoga cilj ovog istraživanja bio na sveobuhvatan način ispitati percepciju, stavove i iskustva rodne diskriminacije. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 1363 sudionika. Radi se o slučajnom nacionalno reprezentativnom uzorku osoba starijih od 15 godina stratificiranom prema regiji i veličini naselja, uz kontrolu spola, dobi te stupnja obrazovanja. Primijenjen je opsežan instrument namijenjen ispitivanju percepcije, iskustva i stavova o rodnoj diskriminaciji, kako općenito tako i u obitelji, sustavu obrazovanja, na poslu, te u politici. Hrvatski građani/ke iskazuju relativno nizak stupanj rodnih predrasuda te imaju u većoj mjeri egalitarne nego tradicionalne stavove o rodnim ulogama u četiri ispitivana područja. Neravnopravnost u većoj mjeri percipiraju na poslu/tržištu rada i u obitelji, nego u području obrazovanja i politike. Oko 20% sudionika doživjelo je neki oblik neravnopravnog tretmana u svojoj obitelji, u usporedbi s područjem posla/tržišta rada i obrazovanja u kojima je rodnu diskriminaciju doživjelo oko 10% sudionika/ca. Nalazi pokazuju kako su građani/ke svjesni nejednakog tretmana žena u RH, pri čemu veću neravnopravnost percipiraju same žene, nisko obrazovani, ruralno stanovništvo i osobe srednje i starije dobi.

rodna diskriminacija; percepcija rodne neravnopravnosti; iskustvo rodne diskriminacije; stavovi o rodnim ulogama; rodne predrasude

nije evidentirano