Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 544509

Konceptualnosemantički temelji gramatičkih odnosa: predikatni instrumental u hrvatskome jeziku


Belaj, Branimir; Tanacković Faletar, Goran
Konceptualnosemantički temelji gramatičkih odnosa: predikatni instrumental u hrvatskome jeziku // Suvremena lingvistika, 70 (2010), 2; 147-172 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)


Naslov
Konceptualnosemantički temelji gramatičkih odnosa: predikatni instrumental u hrvatskome jeziku
(The conceptual–semantic basis of grammatical relations: the case of the Croatian predicate instrumental)

Autori
Belaj, Branimir ; Tanacković Faletar, Goran

Izvornik
Suvremena lingvistika (0586-0296) 70 (2010), 2; 147-172

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Predikatni instrumental; padežna značenja; kognitivna udaljenost; gramatički odnosi; hrvatski jezik
(Predicate instrumental; case meanings; cognitive distance; grammatical relations; Croatian language)

Sažetak
Polaze}; ; ; ; i od op}; ; ; ; e pretpostavke da morfolo{; ; ; ; ki ozna~eni pade`i u sustavima flektivnih jezika ne predstavljaju semanti~ki »prazne« kategorije, ve}; ; ; ; im se mogu pridru`iti jedinstvena zna~enja shemati~ne naravi, ovaj rad metodolo{; ; ; ; kim aparatom kognitivne gramatike opisuje op}; ; ; ; e zna~enje i jednu vrlo zanimljivu gramati~ku funkciju instrumentala u hrvatskome jeziku – onu imenskoga dijela predikata. U skladu s kognitivnogramati~kim razlikovanjem fonolo{; ; ; ; kih, semanti~kih i simboli~nih jezi~nih jedinica, od kojih su prve dvije, barem pribli`no, analogne strukturalisti~kim pojmovima izraza i sadr`aja, dok simboli~ne jedinice predstavljaju njihovu konvencionalnu kombinaciju, ovaj rad poku{; ; ; ; ava opisati semanti~ki pol instrumentala u navedenoj funkciji, kao i njegovu vezu sa semanti~kim polovima drugih instrumentalnih skupina koja se ostvaruje na vi{; ; ; ; oj razini generalizacije u obliku objedinjuju}; ; ; ; ega shemati~noga koncepta paralelizma. U tom se smislu, dakle, i sufiksalni morfemi za pade`no ozna~avanje u hrvatskom jeziku smatraju simboli~nim jedinicama koje posjeduju fonolo{; ; ; ; ki i semanti~ki pol. Budu}; ; ; ; i da se zna~enje simboli~nih jedinica ostvaruje u semanti~kom prostoru (Langacker 1987: 76) ~inom konceptualizacije, a sama konceptualizacija nu`no uklju~uje vizualizaciju koja je ~vrsto utemeljena na percepciji prostornih odnosa, pade`no kodiranje u ovom se radu promatra kao gramati~ko eksponiranje temeljnih obrazaca prostorno motivirane predod`be izvanjezi~ne stvarnosti. Pritom se konceptualnosemanti~kom analizom brojnih primjera upotrebe predikatnoga instrumentala i njegove konkurencije s drugim pade`ima, koja pokazuje kako pridru`ivanje odre|enoga pade`a nedvojbeno proizlazi iz mogu}; ; ; ; nosti ili nemogu}; ; ; ; nosti samostalne predod`be njegova referenta, uspostavlja jasna analogija izme|u gramati~kih odnosa i temeljnih zakonitosti ljudske vizualne percepcije. U prvome dijelu rada poku{; ; ; ; ava se (u skladu s definicijama pojmova trajektora, orijentira, shemati~nosti i specifi~nosti u kognitivnoj gramatici) opisati zna~enje instrumentala (ponajprije u odnosu prema nominativu kao pade`u ~istoga imenovanja, tj. subjektu/trajektoru u kontekstu jednostavne re~enice, ali i prema drugim, kosim pade`ima), dok se u drugome dijelu rada ispituju sintakti~ke implikacije tako uspostavljenoga zna~enjskoga modela te se analizira funkcija predikatnoga instrumentala prijelaznih i neprijelaznih glagola u odnosu na konkurentne pade`e – nominativ i prijedlo`ni akuzativ. U skladu sa semanti~kim opisom instrumentala u prvome dijelu rada poku{; ; ; ; avaju se utvrditi razlozi zbog kojih je upravo tom nesamostalnom pade`u pripala konkurentna funkcija kodiranja imenskoga dijela predikata. Na samom se kraju rada definiraju i odre|ene zakonitosti koje tijekom analize postaju jasno uo~ljive, a ti~u se prili~no nedvosmislenoga utjecaja konceptualnosemanti~koga ustrojstva na gramati~ke odnose u analiziranim primjerima, tj. ~injenice da nejednake mogu}; ; ; ; nosti samostalne predod`be odre|enoga elementa konceptualnoga ustrojstva, u smislu njegove kognitivne odvojivosti od drugih elemenata istoga ustrojstva, vrlo jednozna~no utje~u na njegovo pade`no kodiranje. U tom se smislu gramati~ke zakonitosti u ovom radu promatraju kao jasan odraz nepobitnih pravilnosti koje se mogu uo~iti na konceptualnosemanti~koj razini.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
122-1301049-0606 - Kognitivno lingvistički pristup polisemiji u hrvatskome i drugim jezicima (Mario Brdar, )

Ustanove
Filozofski fakultet, Osijek

Časopis indeksira:


  • Web of Science Core Collection (WoSCC)
    • SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI