hrvatski

Uzgoj Miscanthus-a za proizvodnju celuloze i obnovljive energije iz poljoprivrede

Zakoni Europske Unije propisuju, ali i potiču na razvoj biogoriva. Subvencijama nastoje maksimalno potaknuti proizvodnju i korištenje biogoriva. Svaka zemlja članica Europske unije mora imati određen postotak biogoriva u ukupnoj količini koju godišnje distribuira na svome tržištu. Sve suprotno tome donosi niz sankcija. Miscanthus je prenesen u industrijski razvijena područja radi svojih visokih energetskih vrijednosti. Za razliku od uljane repice ili kukuruza koji se koriste za proizvodnju biogoriva, ne služi prehrani ljudi, te se može uzgajati i na tlu lošije kvalitete. Uzgaja se već od 1982. godine u Danskoj, Nizozemskoj, Poljskoj, Švicarskoj, Austriji, Mađarskoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj i drugdje. Navedene države imaju glavnu ulogu i u istraživanjima vezanima za ovu biljku. U Austriji je zasađeno 6 000 ha, u Francuskoj 20.000 ha, u Engleskoj 60.000 ha, a u Njemačkoj koja subvencionira sadnju Miscanthus-a 40.000 ha. Nakon što ga zasadimo jednom, obnavlja se svake godine, te biljka iz istog korjena u prosjeku raste oko 20 godina. Razmnožavanje biljke se vrši sadnicama ili rizomima, budući da je sterilna. Žetva se obavlja nakon opadanja listova na tlo, što pridonosi gnojidbi tla. Agrotehnika može biti kao i za kukuruz ili uz male prilagodbe. Prosječan prinos je oko 25 t/ha. Dobivanje etanola iz Miscanthus-a je 2, 5 puta veće nego iz kukuruza uz istu količinu sirovine. Hranjive tvari biljka crpi iz dubljih slojeva zemlje jer korijen prodire na dubinu i do 3 m. Biljka nije zahtjevna, temeljna obrada tla ostaje unutar granica agrotehničkih zahvata za ratarske kulture. Uz dobivanje biogoriva i celuloze, Miscanthus se u Švicarskoj predlaže kao materijal za izgradnju eko kuća.

Miskantus ; sistematika ; ekologija ; agrotehnika ; korištenje

nije evidentirano