hrvatski

Srednjovjekovno zidno slikarstvo u kontinentalnoj Hrvatskoj

Među spomenicima srednjovjekovnog zidnog slikarstva na području kontinentalne Hrvatske mogu se razlikovati tri skupine, gdje zemljopisni položaj i povijesne prilike utječu na različita obilježja razvoja i smjerove primanja stilskih utjecaja. Obilježja talijanskog trečenta najviše su prisutna u skupini zidnih slika koja se od Zagreba prostire do požeškog područja i Novih Mikanovaca na istoku. Dodirne točke s mađarskim primjerima, primjećene na nekim spomenicima iz ove skupine, pokazuju kako talijanski trečentistički utjecaji ovdje vjerojatno dolaze posredstvom Mađarske. U prvoj polovici 15. stoljeća težište razvoja zidnog slikarstva prebacuje se na prostor Hrvatskog Zagorja. Tamo se nalazi grupa spomenika s ranim obilježjima mekog stila i internacionalne gotike. Sličnost sa slovenskim primjerima pokazuje kako ovi utjecaji iz Srednje Europe posredstvom Slovenije prodiru i na području Hrvatskog Zagorja. Nakon prekida u razvoju koji nastupa u drugoj polovici 15. stoljeća, s pojačanom opasnosti od turskih prodora, vodeću ulogu u razvoju zidnog slikarstva preuzima područje južno od Save. U ovoj skupini, na početku 16. stoljeća, prvi put u srednjovjekovnom zidnom slikarstvu kontinentalne Hrvatske sa sigurnošću možemo utvrditi djelovanje radionice domaćeg majstora. Ova radionica dolazi iz Hrvatskog primorja, a njezino djelovanje i prevladavanje primorskih utjecaja na zidnim slikama ovog područja vjerojatno se može povezati sa širenjem posjeda frankopanske obitelji i njihovim pokroviteljstvom zidnih slika, koje potvrđuje i prisustvo glagoljske pismenosti.

srednji vijek; zidno slikarstvo; ikonografija; romanika; gotika; trečento; meki stil; internacionalna gotika; domaći majstori; glagoljica

nije evidentirano