hrvatski

Trendovi u sortimentu jezgričavih i koštičavih voćaka

U zemljama u kojima je tehnologija proizvodnje voća dostigla visoku razinu promjene sortimenta nisu velike (ispod 3-5% na godišnjoj razini). Sasvim je drugačija situacija u zemljama "novim" proizvođačima, kao što su primjerice Kina, Čile i Argentina, u kojima izmjena sortimenta može biti dramatična. Ove promjene možda su najuočljivije kada pozornost usredotočimo na jabuku, mada se donekle slični trendovi očituju i kod ostalih voćnih vrsta. Unatoč postojanja velikog broja sorata, gotovo 80% svjetske proizvodnje jabuke obuhvaća svega desetak sorata, a među njima prva četiri mjesta zauzimaju sorte Fuji, Golden Delicious, Delicious (grupa crvenog delišesa) i Gala. U zemljama tradicionalnim proizvođačima jabuke kao što su država Istočne i Jugoistočne Europe, koje tek posljednjih 15-ak godina intenziviraju proizvodnju, očituju se globalizacijski trendovi i u većoj mjeri se sade sorte iz skupine "deset" u svijetu najproširenijih sorata, ali je istovremeno prisutan trend sadnje relativno velikog broja drugih sorata. Slična je situacija i u Hrvatskoj u čijoj proizvodnji dominira sorta Idared, a slijede ju Golden Delicious i Granny Smith, te pedesetak manje zastupljenih sorata. U zadnjih 10-ak godina u Hrvatskoj je uočljiv blagi pad udjela sorte Idared, a postupno se povećava udio Golden deliciousa i Gale. Sortiment kruške je čini se podložan manjim promjenama jer i dalje prevladavaju tradicionalne sorte. Novina je uvođenje novih ljetnih sorata krupnog ploda. U promjeni sortimenta šljive učinjeni su značajni napori, prije svega kao posljedica globalne proširenosti virusa šarke. U proizvodnju se uvode nove kvalitetne sorte koje su primarno prikladne za potrošnju kao svježe voće. Manji su uspjesi postignuti sa sortama za različite vidove prerade. Sortiment breskve, nektarine i marelice je vrlo podložan promjenama. Gotovo u razmaku od nekoliko godina pojavljuju se nove sorte, od kojih se dio zadrži u proizvodnji, a najveći dio ubrzo biva iskljućen iz proizvodnje. Trešnja je u zadnjih dvadesetak godina postala izrazito zanimljiva voćna vrsta za proizvodnju. Uzrok tomu je rješavanje ključnih tehnoloških problema koji su niz godina trešnju stavljali u poziciju manje interesantnih voćnih vrsta. Prije svega, tu je pitanje podloga manje bujnosti na kojima stabla rano ulaze u produktivnu dob i punu rodnost uz racionalizaciju svih pomotehničkih zahvata, a prije svega berbe. Nadalje, inteziviranju proizvodnje trešnje pridonijela je selekcija samooplodnih sorata izvrsne kakvoće plodova. Promjene u sortimentu jezgričavih i koštičavih voćaka veće su u zemljama koje tek intenziviraju voćarsku proizvodnju. Budući da se u Hrvatskoj čine značajni napori usmjereni na revitalizaciju i unapređenje voćarske proizvodnje, za koju imamo dovoljno prikladnih površina i bogatu tradiciju, pitanje izbora sorata u kombinaciji s podlogama i suvremenih tehnologija uzgoja u novim nasadima ima veliko značenje, posebice imajući u vidu tržište EU.

Sorte; jezgričave voćke; koštičave voćke

nije evidentirano