hrvatski

Produktivnost čistih kultura i binarnih smjesa crvene djeteline i trava ovisno o stadiju zrelosti u trenutku košnje

Cilj rada je bio utvrditi produktivnost čistih kultura i binarnih smjesa crvene djeteline i trava pod utjecajem košnje u različitim stadijima zrelosti, te utvrditi botanički sastav čistih kultura i djetelinsko travnih smjesa pod navedenim načinom korištenja. Istraživanje produktivnosti čistih kultura i binarnih smjesa crvene djeteline i trava postavljeno je po split plot shemi u tri ponavljanja. Kao glavni faktor postavljen je stadij zrelosti crvene djeteline u trenutku košnje (FFCD), sa 2 razine (pupanje FFCD1 i puna cvatnja crvene djeteline FFCD2). Ukupno je bilo 7 podfaktora (Smjesa) koje su uključivali čiste kulture trava [Dactylis glomerata cv. Amba (DG) ; Festuca pratensis cv. Cosmolit (FP) ; Festuca arundinacea cv. Baradiso (FA)], čistu kulturu crvene djeteline Trifolium pratense cv. Vesna (CD)], te njihove smjese (CD-DG ; CD-FP ; CD-FA). Čiste kulture trava košene su istovremeno kada i njihove smjese sa drvenom djetelinom, ovisno o stadiju zrelosti. Odgađanjem roka košnje, odnosno produženjem intervala između defolijacija postiže se veći prinos ST. Reakcija u prinosu ST s obzirom na rok košnje nije jednaka kod čistih kultura trava i smjesa trava i crvene djeteline, odnosno ona je specifična za svaku smjesu. Sjetvom binarnih djetelinsko travnih smjesa postižu se veći prinosi ST u usporedbi sa čistim kulturama trava i približno slični prinosi u usporedbi sa čistom kulturom CD. Prinosom ST i održanjem željenih udjela travne komponente i CD posebno se ističe smjesa CD-DG, sa prosječnim prinosom ST od 13.200 kg ST ha-1. Kod kasnije košnje čistih kultura trava i smjesa trava i crvene djeteline može se očekivati nešto manji udio zeljanica u ST, dok udio trava i CD ostaje nepromijenjen. Manji udio zeljanica u ST postiže se sjetvom DTS-a, u usporedbi sa čistim kulturama trava.

crvena djetelina; trave; košnja; djetelinsko-travne smjese; stadij zrelosti

nije evidentirano