hrvatski

Društvena konstrukcija etničko-nacionalne identifikacije

U radu se polazi od teorijskih pretpostavki konstruktivizma u objašnjenju društvene (ne)vidljivosti etničkih i nacionalnih identiteta. Konstruktivističku tezu o tome kako etničke identitete treba shvatiti kao zavisnu varijablu u istraživanju etničko-nacionalne mobilizacije autor provjerava kroz empirijska istraživanja postkonfliktnih procesa koja su provedena na prostoru bivše jugoslavenske države. Rezultati istraživanja ukazuju na različite smjerove međuutjecaja etničke identifikacije i etničke mobilizacije koji determiniraju i svojevrsnu tipologiju međuetničkih odnosa. Početkom 90-tih, u pojedinim lokalnim sredinama je etnička mobilizacija bila znatno olakšana društveno vidljivim etničkim granicama. U takvim višeetničkim zajednicama je vidljivost etničkih identiteta konstruirana kroz latentne i manifestne sukobe u bližoj i daljnjoj povijesti. U mnogočemu drugačiju socijalnu situaciju predstavljaju područja u kojima etničke granice nisu bile društveno vidljive ili su one bile posredovane nekim posebnim kulturnim markerima poput religijskih ili jezičnih razlika. Treći tip predstavljaju zajednice u kojima je etnička identifikacija konstruirana kao posljedica etničke mobilizacije u širem okruženju (npr. blizina ratnih sukoba 90-tih). Četvrti tip predstavljaju sredine u kojima vidljive etničke granice nisu, uslijed djelovanja različitih društvenih aktera, dovele do eskalacije međuetničkih sukoba. Različita dinamika odnosa između etničke identifikacije i etničke mobilizacije dovodi i do razlika u postkonfliktnim procesima integracije/reintegracije. Razlike se ogledaju prvenstveno u stupnju etničke (ne)tolerancije koja je prisutna u navedenim područjima.

etnička identifikacija; etnička mobilizacija; etnički sukob; tolerancija

nije evidentirano