engleski

The effects of air pollution in the city of Rijeka (Croatia)

Zbog povećanih emisija iz nove industrijske zone na području Kostrene i Bakra, Rijeka je sredinom osamdesetih bila jedan od najzagađenijih gradova s prosječnim godišnjim koncentracijama SO2 koje su na nekim lokacijama prelazile 100 μg/m3 . Od početka devedesetih uočen je pad onečišćenja SO2 u gradu. Kao rezultat 70%-tnog smanjenja emisija, na čitavom području grada godišnje kon-centracije SO2 pale su 1995. god na ispod 50 μg/m3 (1). Pad koncentracija evidentiran je i kod sul-fata i nitrata u oborinama (2), ali ne i u PM10, ukazujući na dug život tih spojeva u atmosferi i/ili regionalni transport. Daljinski transport može imati znatan utjecaj na koncentracije ozona, koje također pokazuju pad od 2000 (3). U vrijeme najvećeg onečišćenja zraka potvrđeno je njegovo štetno djelovanje na okoliš, i to: 1. Na materijale: Suvišak sulfata na talogu sa slika čuvanih u centralnom depou Muzeja moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u Rijeci tijekom osamdesetih ukazuje na onečišćenje zraka kao mogući izvor (4). 2. Na bilje: Prva klasifikacija urbanog područja prema lišajnoj flori napravljena je 1985. god., a potvrđena je i testom cjelovitosti membrane lišajeva. U ponovljenim mjerenjima nakon 10 godina, dominacija osjetljivije vrste lišajeva kao i pojava lišajeva u prijašnjem području lišajne pustinje ukazuje na obnovu njihova prirodnog staništa zbog smanjenja onečišćenja zraka (5, 6). 3. Na zdravlje čovjeka: U retrospektivnoj kohortnoj studiji za razdoblje 1987-1996 nađen je rubno značajan 14% povećan relativni rizik za prijevremene porode u gradu u odnosu na ostatak regije, što se može pripisati onečišćenju zraka (7).

soiling of paintings; lichen damages; premature births

nije evidentirano