Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 543479

Primjena trodimenzionalnog modela u procesu stjecanja znanja o konceptu tvari u osnovnoj školi


Bastić, Marijana
Primjena trodimenzionalnog modela u procesu stjecanja znanja o konceptu tvari u osnovnoj školi 2011., magistarski rad, Prirodoslovno-matematički fakulet, Split


Naslov
Primjena trodimenzionalnog modela u procesu stjecanja znanja o konceptu tvari u osnovnoj školi
(Application of the three-dimensional model throughout the process of acquisition of knowledge about the concept of matter in elementary school)

Autori
Bastić, Marijana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakulet

Mjesto
Split

Datum
05.10

Godina
2011

Stranica
236

Mentor
Matijević, Milan ; Mrvoš-Sermek, Draginja

Ključne riječi
: koncept tvari; vrste tvari; građa tvari; trodimenzionalni modeli; kvaliteta znanja; miskoncepti; poučavanje kemije; retencija znanja; činjenično i konceptualno znanje; aktivno učenje
(Concept of matter; solids; material substances; three-dimensional models; the quality of knowledge; misconceptions; teaching chemistry; retention of knowledge; factual and conceptual knowledge; active learning)

Sažetak
Cilj je ovog istraživanja bio ispitati kako primjena odabrane didaktičke strategije, uz primjenu nastavnog sredstva trodimenzionalnog modela od spajalica u poučavanju nastavnih sadržaja o vrstama i građi tvari, utječe na kvalitetu temeljnih znanja o konceptu tvari učenika osnovne škole. Izvor podataka u ovom istraživanju bio je eksperiment kojim je namjerno izazvana promjena s ciljem da se ispita utjecaj odabrane didaktičke strategije na kvalitetu znanja. Stoga je nezavisna varijabla strategija poučavanja, a zavisna je varijabla kvaliteta znanja. Nezavisne varijable koje se još pojavljuju u ovom istraživanju su: spol učenika, sposobnosti učenika, motivacija i umor. Uzorak za pedagoški eksperiment bio je hotimičan (prigodni) uzorak učenika sedmih razreda osnovne škole, šk. god. 2008./2009. u Krapinsko-zagorskoj i Primorsko-goranskoj županiji te Gradu Zagrebu. Uzorak eksperimentalne skupine činili su učenici i učiteljice kemije u OŠ Đurmanec, OŠ Maria Martinolića i OŠ Rudeš, a uzorak kontrolne skupine činili su učenici i učiteljice iz istih županija u OŠ Bedekovčina, OŠ Brajda, OŠ Gustava Krkleca i OŠ Ivana Gorana Kovačića. Poučavanje nastavnih sadržaja o vrstama i građi tvari u školama koje pripadaju eksperimentalnoj skupini učiteljice su provodile prema odabranoj didaktičkoj strategiji i metodičkom scenariju (model M1). U školama koje pripadaju kontrolnoj skupini učiteljice su iste nastavne sadržaje kroz jednak broj nastavnih sati provodile prema vlastitom odabiru didaktičkih strategija u skladu s prijedlozima i preporukama za metodičku obradu nastavnih sadržaja o vrstama i građi tvari iz HNOS-a i PiP-a propisanih od MZOŠ 2006. godine (model M2). Eksperiment se odvijao u tri navrata tijekom blok satova kemije u skladu s redoslijedom nastavnih tema nastavnog plana i programa iz kemije za sedmi, odnosno osmi razred. U prvom polugodištu šk. god. 2008./2009. tijekom 4 blok sata učenici sedmih razreda eksperimentalne i kontrolne skupine su usvajali nova znanja u okviru teme „Vrste tvari“. U drugom polugodištu učenici eksperimentalne skupine, u okviru teme „Građa tvari“ tijekom 4 blok sata uporabom su trodimenzionalnog modela od spajalica nadograđivali postojeća znanja o vrstama i podjeli tvari pomoću kemijske simbolike i nazivlja. Početkom rujna šk. god. 2009./2010. tijekom jednog blok sata i korištenjem istog nastavnog sredstva (trodimenzionalnog modela od spajalica) i samostalnim aktivnim učenjem radom u grupama uz vodstvo svojih učiteljica učenici eksperimentalne skupine su ponovili i dopunili znanja o vrstama i građi tvari. Instrumenti kojima su prikupljeni podaci o tome je li primjena didaktičke strategije s odabranim trodimenzionalnim modelom omogućila višu razinu kvalitete znanja o konceptu tvari jesu preliminarni i završni ispit znanja koji su sadržavali posebno oblikovane zadatke u skladu s revidiranom Bloomovom taksonomijom znanja i kognitivnih procesa. Također je primjenom kratkih anketa s petodijelnom Likertovom skalom prije samog pisanja oba ispita, ispitano postoji li porast interesa i spremnosti za učenje nastavnih sadržaja kemije u ispitanika s kojima je primijenjena odabrana metoda poučavanja za razliku od ispitanika s kojima ona nije primjenjivana. Učiteljice su ispunjavale ankete s pitanjima otvorenog tipa o zapažanjima i možebitnim problemima tijekom provođenja eksperimenta i pisanja ispita znanja i sposobnosti. Eksperimentalna skupina je u prvom testiranju (lipanj 2009.) imala 185 ispitanika, a kontrolna 203 ispitanika. Zbog duljine trajanja eksperimenta od studenog šk. god. 2008./2009. do lipnja šk. god. 2009./2010., u drugom testiranju (lipanj 2010.) sudjelovalo je 204 ispitanika eksperimentalne skupine i 198 ispitanika kontrolne skupine. Istraživanjem je utvrđeno da primjena odabrane didaktičke strategije u poučavanju nastavnih sadržaja o vrstama i građi tvari ima pozitivne učinke na kvalitetu znanja o konceptu tvari i motiviranost učenika čime je potvrđena osnovna hipoteza istraživanja: ukoliko se u izvođenju nastave kemije primjeni predložena didaktička strategija da će ona dugoročno povećati kvalitetu znanja učenika. Rezultati pokazuju pad prosječnih vrijednosti na ispitima znanja i sposobnosti, zaključnim ocjenama i motiviranosti za učenje kemijskih sadržaja tijekom vremena, no taj je pad značajno manji u eksperimentalnoj nego u kontrolnoj skupini. Sadržajna analiza odabranih zadataka iz završnog ispita znanja i sposobnosti pokazala je da veći dio učenika eksperimentalne skupine s vrlo dobrom ocjenom iz kemije na kraju prvog polugodišta osmog razreda ima bolje rezultate od vrlo dobrih učenika kontrolne skupine. Pritom su u obje skupine utvrđeni miskoncepti razlikovanja elementarnih tvari građenih od atoma (X) i elementarnih tvari građenih od molekula (Xn) te problem razlikovanja oznaka elementarnih tvari građenih od molekula i oznaka za molekule kemijskih spojeva. Navedeno ukazuje na problem razumijevanja građe tvari na atomskoj i molekulskoj (II.) razini. Pritom je otežavajuća okolnost problem potrebe uporabe simboličkog zapisa pojma u kemijskom pismu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
119-0091361-1081 - Evaluacija, razvoj i osuvremenjivanje učenja i poučavanja kemije u Hrvatskoj (Draginja Mrvoš-Sermek, )

Ustanove
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb