hrvatski

Prekomjerno pijenje alkohola i radna sposobnost muškaraca zaposlenih na radnim mjestima s posebnim uvjetima rada

UVOD: U programima zaštite i unaprjeđenja zdravlja sve se više pozornosti obraća poremećajima koje izaziva pijenje alkoholnih pića. Taj je problem u mnogim zemljama na trećem mjestu među svim drugim zdravstvenim teškoćama, a po broju i težini za zdravlje pojedinaca, njihovih obitelji i društva jedva da im je ravan bilo koji drugi problem u suvremenoj zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti radnika. CILJ: Cilj rada je procjena utjecaja pijenja alkoholnih pića na radnu sposobnost radnika zaposlenih na radnim mjestima s posebnim uvjetima rada. ISPITANICI I METODE: Istraživanje je provedeno u razdoblju od studenog do kraja prosinca 2009. godine. Uključeni su svi radnici u dobi između 18 i 65 godina koji su sudjelovali na redovnom periodičnom pregledu. Ukupno je obrađeno 214 ispitanika. U ispitivanju pijenja alkohola korištena je kombinacija upitnika CAGE i AUDIT s kvantifikacijom učestalosti pijenja pojedinih vrsta alkoholnih pića u odnosu na radni tjedan, vrijeme nakon posla, te vikende. Sociodemografska pitanja u upitniku su obuhvaćala dob, spol, radno mjesto, bračno stanje, edukaciju, zanimanje, radni staž, smjenski rad, rad vikendom i prekovremeni rad. Kvantifikacija pojedinih vrsta popijenih alkoholnih pića napravljena je na način da su uzete u obzir količine popijenog alkohola koje odgovaraju 1 standardnoj mjeri alkohola (10 g): 10 g čistog alkohola odgovara sljedećim mjerama: 0, 33 L pive, 0, 2 L vina ili 0, 033 L rakije (= standardno piće). Ispitanicima je u upitniku ponuđeno navesti koliko pojedinih vrsta pića piju za vrijeme radnog vremena, nakon radnog vremena (tijekom radnog tjedna) i tijekom vikenda. Za procjenu radne sposobnosti korišten je Upitnik za procjenu radne sposobnosti (eng. Work Ability Index - WAI) Finskog Instituta za medicinu rada. Sve WAI vrijednosti manje od 37 upućuju na smanjenu radnu sposobnost. REZULTATI: Značajne razlike u količini popijenih pića između ispitanika koji imaju dobru i lošu radnu sposobnost zabilježene su u pijenju alkohola izvan posla (P=0, 002, gotovo dvostruko više piju ispitanici sa slabijom radnom sposobnošću), ukupno popijenom alkoholu u zadnjih tjedan dana (P=0, 012), ukupnom zbroju AUDIT (P=0, 002) i CAGE (P=0, 001). ZAKLJUČAK: Rizičnija skupina za konzumaciju alkohola imala je lošiju radnu sposobnost. Iako razlika u pijenju alkohola na poslu nije bila značajna, glavna mogućnost za djelovanje i izradu intervencijskog plana je u prevenciji pijenja izvan posla, ali tijekom radnog tjedna.

Prekomjerno pijenje alkohola; radna sposobnost; posebni uvjeti rada

nije evidentirano