engleski

Hiperbolična ovisnost termičke enrgije pobuđenja i energije sabijanja o jakosti rezidualnog raspršenja u teškoionskim sudarima

U centralnim sudarima teških iona na srednjim energijama (od oko 30 do oko 150 MeV po nukleonu), energija gibanja jezgre projektila se u vrlo kratkom vremenu pretvori u termičku energiju pobuđenja (zagrijavanje sustava) i tzv. hladnu potencijalnu energiju (sabijanja sustava), sto je neposredna posljedica viskoznosti nuklearnog medija. Dinamika nuklearnih procesa je u bitnome odredena početnom kompaktnom fazom sudara tijekom koje energije kompresije i pobuđenja dosežu svoj maksimum. Valja imati na umu da se detekcija produkata sudara odvija u suštini beskonačno dalje i kasnije u odnosu na prostor i vrijeme samog sudara što u mnogome otežava interpretaciju rezultata mjerenja, ali i ukazuje na presudnu važnost razumijevanja i karakterizacije inicijalnog sabijanja i zagrijavanja sustava. Od osobitog je interesa vremenska ovisnost i iznos ovih energijskih komponenti, kompresije i pobuđenja [1]. U toj ranoj fazi sudara raste gustoća sustava. Time se povećava vjerojatnost elementarnih interakcija medu nukleonima sustava pa je od interesa proučiti kako gornje energije ovise o udarnom presjeku za rezidualno raspršenje nukleona. U ovom radu su načinjene dinamičke simulacije centralnih teškoionskih sudara na srednjim energijama semiklasičnom transportnom teorijom [2] za reakcije Ar+Ni, Ni+Ni i Au+Au na nizu energija. Koristen je fenomenoloski udarni presjek za rezidualno raspršenje nukleona sigma_NN sa standardnom ovisnošću o energiji i izospinu. Apsolutna vrijednost sigma_NN je varirana od isčezavajuće (simulacije u kojima jedino doprinosi srednje polje) do dvostrukog iznosa udarnog presjeka sigma_free za slobodne nukleone. Pokazuje se da su maksimumi energije pobuđenja po nukleonu Eexc i maksimumi energije sabijanja po nukleonu Ecompr dostignuti vrlo rano nakon dodira jezgara i gotovo istodobno. Ti maksimumi vrlo pravilno ovise o energiji sudara, centralnosti sudara i vrijednosti udarnog presjeka za re zidualno rasprsenje nukleona sigma_N. Interesantno je da maksimumi Eexc i Ecompr ovise o sigma_NN kao dvije grane hiperbole. Koristeci krajnje pojednostavljeni model harmoničkog oscilatora s trenjem pokazano je da je opažena ovisnost o NN vezana uz viskozni karakter nuklearnog medija.

heavy-ion reactions; in-medium corrections; nucleon-nucleon scattering cross section

nije evidentirano