hrvatski

Sol u prehrani školske djece

Povećani unos soli u organizam predstavlja rizični čimbenik za razvoj kardiovaskularnih bolesti te pojavu hipertenzije već u adolescentnoj dobi, kao i nastanak drugih kroničnih nezaraznih bolesti. U prevenciji kroničnih nezaraznih bolesti prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) dnevni unos soli ne bi smio biti veći od 5 g/dan (< 2g Na). U Hrvatskoj se procjenjuje da ukupni dnevni unos soli u populaciji školske djece iznosi oko 9 g/dan. Na temelju dosadašnjih rezultata istraživanja o prehrambenim navikama školske djece u različitim regijama u Hrvatskoj utvrđeno je da postoje značajne razlike u učestalosti potrošnje suhomesnatih proizvoda, mlijeka i mliječnih proizvoda, namaza, svježeg voća i povrća, dok nema značajnih razlika u konzumaciji slatkiša i grickalica Rezultati dosadašnjih ispitivanja mogu poslužiti kao temelj za ocjenu kvalitete prehrane i prehrambenog stanja školske populacije te bi se trebali uzeti u obzir prilikom donošenja odluka o potrebi provođenja javnozdravstvenih programa u skladu sa nacionalnom prehrambenom politikom i akcijskim planom za hranu i prehranu. Nadalje, izuzetno je važno poticati suradnju roditelja i škole na unapređenju prehrane učenika te educirati djecu o važnosti pravilne prehrane kako kroz nastavne programe tako i na praktičnim primjerima. Potrebno je usmjeriti aktivnosti prema suradnji sa prehrambenom industrijom u cilju smanjenja sadržaja soli tj. natrija u proizvodnom procesu te uvođenju zakonske regulative s ciljem označavanja sadržaja natrija na deklaraciji proizvoda. Nužno je i provoditi zdravstveno odgojne mjere na području promicanja pravilne prehrane, s ciljem da se smanji potrošnja onih industrijskih proizvoda bogatim natrijem kao i dodavanje soli tijekom pripreme i konzumacije obroka.

sol; prehrana; školska djeca

nije evidentirano