hrvatski

"Vrhovčeva Biblija" kojoj se iznova u trag ušlo

U prilogu autor otkriva široj javnosti, dosad neprimijećen, rukopisni prijevod 'Novoga zavjeta' na kajkavskom književnom jeziku. Prijevod je nastao u doba zagrebačkoga biskupa Maksimilijana Vrhovca i Tomaša Mikloušića (u prvoj polovici 19. st.). Doduše, na rukopis su već ukazali Rudolf Strohal (1910.) i Vatroslav Jagić (1913.). Obojica spominju i ime prevoditelja. Budući da je riječ o prijevodu 'Novoga zavjeta' na kajkavskome književnome jeziku, kroatiste i hrvatske bibliciste on nije zanimao, jer oni su ipak više bili okrenuti prijevodu 'Biblije' na štokavštini. Tako je do danas taj hrvatski (kajkavski) prijevod široj javnosti (i mnogim stručnjacima) gotovo nepoznat. U slavistici se uvriježila pretpostavka da je autor spomenuta prijevoda zagrebački kanonik Stjepan Korolija, Vrhovčev savjetnik. No, kako se iz predočena rada razabire, autor je svećenik jastrebarskoga kraja, rođen u Vojvodini, Ivan Gusić, kojemu je redovničko ime bilo Rupert (bivši benediktinac). Autor ovim radom želi aktualizirati spomenuti prijevod 'Novoga zavjeta', jer je to plod rada Vrhovčeva "Biblijskoga društva" koje je trebalo prevesti čitavu Bibliju na horvatski (kajkavski) književni jezik. Prema tome, imamo razloga reći da je rukopis, o kojemu je ovdje riječ, "Vrhovčeva Biblija" kojoj se iznova u trag ušlo.

Biblija; hrvatski prijevod Biblije; kajkavski književni jezik; Ivan Gusić; Maksimilijan Vrhovac; Tomaš Mikloušić

nije evidentirano