hrvatski

Utjecaj prorjeđivanja rodnih mladica i grozdova na fenolni sastav i antioksidacijsku aktivnost mošta i vina kultivara Malvazija istarska i Chardonnay (Vitis vinifera L.)

Grožđe i vino su bogat izvor različitih fenolnih spojeva koji značajno doprinose organoleptičkim osobinama vina te zahvaljujući antioksidativnom djelovanju imaju blagotvoran učinak na ljudsko zdravlje. U dosadašnjim je istraživanjima utvrđeno da ampelotehnički zahvati prorjeđivanja mladica i prorjeđivanja grozdova utječu na povećanje udjela fenolnih spojeva u grožđu i vinu kod crnih kultivara vinove loze, dok je to područje kod bijelih kultivara još uvijek nedovoljno istraženo. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj prorjeđivanja rodnih mladica i grozdova na udio pojedinačnih fenolnih spojeva u moštu, udio pojedinačnih i ukupnih fenolnih spojeva u vinu te antioksidacijsku aktivnost vina kod bijelih kultivara vinove loze Malvazija istarska i Chardonnay (Vitis vinifera L.) tijekom dvije vegetacijske sezone. Tretmani u istraživanju su tri razine opterećenja trsova dobivena prorjeđivanjem rodnih mladica i prorjeđivanjem grozdova (12 mladica po trsu u kombinaciji s prorjeđivanjem grozdova, 12 mladica po trsu bez prorjeđivanja grozdova i 18 mladica po trsu bez prorjeđivanja grozdova). Određivanje udjela pojedinačnih fenolnih spojeva u moštu i vinu provedeno je metodom tekućinske kromatografije visoke djelotvornosti (HPLC), dok su ukupni fenolni spojevi u vinu određeni spektrofotometrijski. Antioksidacijska aktivnost vina određena je spektrofotometrijski pomoću DPPH, FRAP i ABTS metode. Opterećenja trsova su značajno utjecala na fenolni sastav mošta i vina tako što je s povećanjem opterećenja opadao udio fenolnih spojeva u moštu i vinu. Taj je trend uočen kod oba kultivara i za sve skupine fenolnih spojeva u istraživanju (hidroksicimetne kiseline, hidroksibenzojeve kiseline, trans-resveratrol, flavonoli i flavan-3-oli), kao i za ukupne fenolne spojeve određivane putem HPLC-a i spektrofotometrijski. Antioksidacijska aktivnost vina je također opadala s povećanjem visine opterećenja. Opterećenja su značajno utjecala na udio fenolnih spojeva u moštu i vinu u obje godine istraživanja, koje su bile klimatski bitno različite. Omjer lisne površine i mase grožđa te omjer površine zaperaka i mase grožđa je značajno rastao sa smanjenjem razine opterećenja, što je djelovalo na bolju dozrelost grozdova i povećanje udjela fenolnih spojeva u moštu i vinu. Zahvaljujući povećanom udjelu fenolnih spojeva, vina dobivena od grožđa s trsova s niskim opterećenjem mogu biti važan izvor fenolnih antioksidansa u ljudskoj prehrani te imaju bolji potencijal za dozrijevanje u odnosu na vina dobivena od grožđa s jače opterećenih trsova.

prorjeđivanje mladica; prorjeđivanje grozdova; fenolni spojevi; antioksidacijska aktivnost; Malvazija istarska; Chardonnay

nije evidentirano