hrvatski

“Riječka krpica” 1868. godine i uvjeti za njezino naljepljivanje na Hrvatsko-ugarsku nagodbu

Povijest grada Rijeke – do sredine 20. st. grada uz desnu obalu potoka Rječina, dok je na istočnoj obali od 18. st. grad u nastajanju, Sušak – od 18. do druge polovice 19. st. prepuna je uzburkanih događaja, u kojima su glavnu riječ imale mađarske i talijanske silnice. Tadašnja se Rijeka, zbog svojega povoljnoga geografskoga položaja, našla u žiži mađarskih interesa, točnije – mađarskoga kapitala, čiji su nosioci upravo u gradu na desnoj obali Rječine vidjeli povoljan izlaz na svjetska tržišta. Kako bi to što bezbolnije izveli, vodeće gradske mađarsko-mađaronske/ungareške strukture u prednagodbenome su razdoblju namjeravale izuzeti grad od uprave Banske Hrvatske i staviti ga pod neposrednu upravu Pešte. Na taj bi način grad bio neposredno podložan mađarskome kapitalu u ekspanziji.

Rijeka; Sušak; ekspanzija mađarskoga kapitala; “Riječka krpica’’; 1868. godina

nije evidentirano