hrvatski

VARIRANJE PRODUKTIVNOSTI SMJESE TRSTIKASTE VLASULJE (FESTUCA ARUNDINACEA SHREB.) I BIJELE DJETELINE (TRIFOLIUM REPENS L.) U PRVOJ GODINI ISTRAŽIVANJA

Cilj istraživanja bio je utvrditi produktivnost i botanički sastav binarnih smjesa trstikaste vlasulje (6 kultivara) i bijele djeteline (4 kultivara) u tri frekvencije košnje (6, 4 i 3 otkosa godišnje). U 2006. godini nije bilo značajnih razlika u prinosu suhe tvari među smjesama, kao ni među frekvencijama košnje (prosječno 9, 92 t ha-1). Utvrđene su značajne razlike u botaničkom sastavu binarnih smjesa S cv. Typhoon ostvaren je najveći prosječni udio trstikaste vlasulje (31, 3%), dok je najmanji prosječni udio dobiven s cv. Agrfa 113 (9, 1%). Frekvencija košnje nije značajno utjecala na udio trstikaste vlasulje u smjesi (prosječno 19, 1%). Na udio bijele djeteline značajno je djelovala smjesa (P<0, 01) i učestalost košnje (P<0, 05). Većina smjesa u 2006. godini imala je udio bijele djeteline u smjesi iznad 30%. S cv. Milka ostvaren je najmanji prosječni udio bijele djeteline u 2006. godini (29, 3%), dok je cv. Kopu II imao najveći prosječni udio od 63, 05%. Udio bijele djeteline kod intenzivne košnje bio je 17, 6% veći u odnosu na ekstenzivnu košnju (P<0, 05). Većina smjesa koje su sadržavale cv. Milka imale su najveći udio zeljanica u smjesi. Najveći udio nesijanih trava imale su smjese: B-18 + Agrtr 207, B-18 + Milka i Agrfa 113 + Milka (prosječno 26, 8%). Učestalost košnje nije značajno utjecala na relativni udio nesijanih trava (prosječno 17, 9%).

bijela djetelina ; trstikasta vlasulja ; prinos ; botanički sastav ; učestalost košnje

nije evidentirano