hrvatski

Potrošnja soli u kućanstvima RH

Mnoga epidemiološka istraživanja ukazuju na povezanost prehrane s visokim sadržajem soli, odnosno natrija i hipertenzije, a time i povećani rizik za nastanak kardiovaskularnih bolesti. Cilj: Istražiti prehrambene navike u kućanstvima RH i procijeniti unos soli u cjelodnevnom obroku Ispitanici i metode: Ispitivanje je provedeno tijekom 2007. i 2008. godine primjenom ankete o potrošnji kućanstava koju je proveo Državni zavod za statistiku na reprezentativnom uzorku privatnih kućanstava u skladu s metodološkim preporukama Eurostata te međunarodnim standardima i klasifikacijama. Za određivanje sadržaja soli/ natrija u namirnicama korištene su tablice o sastavu namirnica i pića. Rezultati: Analizom podataka o prosječno utrošenim količinama namirnica po osobi u kućanstvima RH utvrđen je trostruko veći dnevni unos soli u odnosu na preporuke SZO. Glavne izvore soli u prehrani hrvatskih kućanstava čine kuhinjska sol, kruh i pekarski proizvodi, mesne prerađevine, konzervirano povrće, sirevi, dehidrirane juhe i začini. Zaključak: Budući da najveće izvore soli u prehrani kućanstava predstavljaju industrijski obrađene namirnice nužno je uspostavljanje bolje suradnje s prehrambenom industrijom radi smanjenja sadržaja soli/natrija u industrijski pripremljenoj hrani. Sve bi to trebalo rezultirati povoljnim zdravstvenim učincima. Jedna od najvažnijih javnozdravstvenih zadaća je educirati potrošače, omogućiti im raznovrsnu ponudu hrane kako bi mogli odabrati zdravije opcije i s manje soli/natrija. To se uvelike može postići putem sadržajnih kampanja, socijalnog marketinga te osiguranja deklaracija o sadržaju soli/natrija ili posebno dizajniranih oznaka za proizvode s niskim ili smanjenim sadržajem soli na prehrambenim proizvodima.

prehrana; sol; industrijski prerađene namirnice; deklaracija

nije evidentirano

engleski

Salt consumption in Croatian household

Mnoga epidemiološka istraživanja ukazuju na povezanost prehrane s visokim sadržajem soli, odnosno natrija i hipertenzije, a time i povećani rizik za nastanak kardiovaskularnih bolesti. Cilj: Istražiti prehrambene navike u kućanstvima RH i procijeniti unos soli u cjelodnevnom obroku Ispitanici i metode: Ispitivanje je provedeno tijekom 2007. i 2008. godine primjenom ankete o potrošnji kućanstava koju je proveo Državni zavod za statistiku na reprezentativnom uzorku privatnih kućanstava u skladu s metodološkim preporukama Eurostata te međunarodnim standardima i klasifikacijama. Za određivanje sadržaja soli/ natrija u namirnicama korištene su tablice o sastavu namirnica i pića. Rezultati: Analizom podataka o prosječno utrošenim količinama namirnica po osobi u kućanstvima RH utvrđen je trostruko veći dnevni unos soli u odnosu na preporuke SZO. Glavne izvore soli u prehrani hrvatskih kućanstava čine kuhinjska sol, kruh i pekarski proizvodi, mesne prerađevine, konzervirano povrće, sirevi, dehidrirane juhe i začini. Zaključak: Budući da najveće izvore soli u prehrani kućanstava predstavljaju industrijski obrađene namirnice nužno je uspostavljanje bolje suradnje s prehrambenom industrijom radi smanjenja sadržaja soli/natrija u industrijski pripremljenoj hrani. Sve bi to trebalo rezultirati povoljnim zdravstvenim učincima. Jedna od najvažnijih javnozdravstvenih zadaća je educirati potrošače, omogućiti im raznovrsnu ponudu hrane kako bi mogli odabrati zdravije opcije i s manje soli/natrija. To se uvelike može postići putem sadržajnih kampanja, socijalnog marketinga te osiguranja deklaracija o sadržaju soli/natrija ili posebno dizajniranih oznaka za proizvode s niskim ili smanjenim sadržajem soli na prehrambenim proizvodima.

salt; diet; processed food; labelling

nije evidentirano