Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 541335

Detekcija bakterijskih uzročnika u krvi: je li doba kultivacije bakterija prošlo?


Tambić-Andrašević, Arjana
Detekcija bakterijskih uzročnika u krvi: je li doba kultivacije bakterija prošlo? // 78. znanstveno-stručni simpozij "Brza dijagnostika infektivnih bolesti" / Jeren, Tatjana (ur.).
Zagreb: Intergraf-BI, 2010. str. 9-9 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)


Naslov
Detekcija bakterijskih uzročnika u krvi: je li doba kultivacije bakterija prošlo?
(Detection of bacterial pathogens in blood: is the time of cultivation of bacteria passed?)

Autori
Tambić-Andrašević, Arjana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
78. znanstveno-stručni simpozij "Brza dijagnostika infektivnih bolesti" / Jeren, Tatjana - Zagreb : Intergraf-BI, 2010, 9-9

Skup
78. znanstveno-stručni simpozij "Brza dijagnostika infektivnih bolesti"

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 10. 12. 2010

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Detekcija; bakterijski uzročnici; kultivacija

Sažetak
Sepsa predstavlja ozbiljan klinički entitet s visokom stopom smrtnosti i rana detekcija uzročnika predstavlja bitan čimbenik uspješnog liječenja. Svrha uzimanja hemokultura je detekcija uzročnika, određivanje njegove osjetljivosti na antibiotike i tipizacija kako bi se optimizirala ciljana terapija pojedinca, ali i usmjerila empirijska terapija u pojedinim sredinama. Tijekom desetljeća tehnologija obrade hemokultura se usavršavala i dovela do visoko kvalitetnih medija za kultiviranje i automatiziranih sistema za očitavanje porasta bakterija. Usprkos takvim pomacima u osjetljivosti i brzini metode kultivacije uzročnik u mnogim slučajevima sepse ostaje nepoznat. Velik doprinos brzoj detekciji uzročnika sepse predstavljaju metode koje se zasnivaju na amplifikaciji nukleinskih kiselina (engl. "nusleic acid amplification techniques", NAATs). Najširu primjenu u detekciji pojedinačnih uzročnika ili palete uzročnika imaju metode zasnovane na "polymerase chain reaction" (PCR) metodologiji, no svoju primjenu u medicini nalazi i nekoliko drugih metoda poput "nucleic acid sequence-based amplification" (NASBA), "self-sustained sequence replication" (3SR), "strand displacement amplification" (SDA) te "loop-mediated isothermal amplification" (LAMP). U većini studija osjetljivost NAAT metoda u detekciji mikroorganizama u krvi je viša od osjetljivosti kultivacije bakterija, no najveća osjetljivost se postiže kombinacijom ovih dvaju pristupa. Negativni nalazi NAAT metoda u slučaju pozitivnih hemokultura se najčešće objašnjavaju razinom uzročnika u krvi koja je ispod detektabulnih količina metode, inhibicijom reakcije namnožavanja nukleinskih kiselina ili izolacijom uzročnika koji nije predviđen u paleti uzročnika testiranih NAAT metodom. Pozitivni nalazi NAAT metoda u slučaju negativnih hemokultura se najčešće javljaju kod bolesnika koji već primaju antimikrobnu terapiju te u slučaju za uzgoj osjetljivih mikroorganizama. NAAT metode predstavljaju vrijedni dodatak metodama kultivacije bakterija iz krvi, no ne i njihov nadomjestak. Velika prednost kultivacije i izolacije bakterija je mogućnost određivanja osjetljivosti uzročnika na različite antibiotike. Nadalje, NAAT metode su usmjerene na određenog uzročnika ili grupu uzročnika dok pri kultivaciji na hranjivim podlogama postoji mogućnost izolacije i neočekivanih uzročnika. Bilo da se radi o kultivaciji bakterija ili o detekciji uzročnika molekularnim metodama ne smije se zaboraviti da se rezultati pretraga moraju pažljivo interpretirati u sklopu kliničke slike uzimajući u obzir mogućnost kontaminacije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
143-1080002-0101 - Detekcija i karakterizacija uzročnika bakterijskih meningitisa i pneumonija (Arjana Tambić Andrašević, )

Ustanove
Klinika za infektivne bolesti "Dr Fran Mihaljević"

Autor s matičnim brojem:
Arjana Tambić Andrašević, (172380)