hrvatski

Profesionalni kontaktni alergijski dermatitis – prikaz bolesnice

UVOD: Često kronični tijek bolesti i loša radna prognoza čine kontaktni alergijski dermatitis važnim uzrokom morbiditeta radnika. Stoga prikazujemo zanimljiv i donekle jedinstven slučaj kontaktnog alergijskog dermatitisa. Radi se o priznavanju profesionalne bolesti kod onihotehničarke zaposlene u prezentaciji i prodaji kozmetičkih proizvoda za ugradnju umjetnih gel- noktiju te praktičnoj edukaciji krajnjeg korisnika. PRIKAZ BOLESNICE: Riječ je o osobi atopijske konstitucije koja nakon rada na radnom mjestu razvija kožne promjene na licu, očnim kapcima i vratu u obliku crvenila, oticanja i svrbeža. Kožnim testiranjem utvrđena je pozitivna reakcija na više preparata s kojima je radila. Bilo je potrebno nesumljivo utvrditi da je osoba radila upravo s preparatima s kojima je bila testirana i za koje je utvrđeno da su uzrok njene alergijske kožne reakcije. Inspektor rada konstatira da se u radnom procesu koriste preparati koji sadrže akrilatne spojeve. Sigurnosno-tehnički listovi potvrđuju prisutnost akrilatnih spojeva u preparatima. Od osobnih zaštitnih sredstava koristila je visoke nitrilske gumene rukavice, troslojnu masku i naočale. Osoba je zbog svoje atopije od ranije imala alergijske kožne promjene u kontaktu s drugim alergenima. Na ovom radnom mjestu razvila je kožnu preosjetljivost upravo na preparate za koje je dokazano da su dio njenog radnog procesa. Budući da je dokazana bolest i nedvojbeno prisustvo uzroka bolesti na radnom mjestu, zaključeno je da se radi o profesionalnoj etiologiji kontaktnog alergijskog dermatitisa uzrokovanog akrilatnim spojevima. RASPRAVA: Prema nekim izvorima, kožne bolesti čine 35% svih profesionalnih bolesti, a u ukupnom broju profesionalnih dermatoza 20% je alergijskog kontaktnog dermatitisa. Osim toga, od približno 3000 raznih tvari, 25% ih je odgovorno za nastanak gotovo polovice slučajeva kontaktnog alergijskog dermatitisa. Među njima su akrilati - poznati i potentni kožni alergeni te se preosjetljivost može javiti i nakon kratkog kontakta, a pogotovo ako se radi o osobi sklonoj alergiji. 5. hrvatski Kongres medicine rada s međunarodnim sudjelovanjem 5th Croatian Congress on Occupational Health with international participation 43 Hotel Amfora, Hvar, Hrvatska / Croatia 28.09. – 02.10.2011 ZAKLJUČAK: Zaštitna oprema treba se pravilno odabrati, ali ne štiti sva oprema od svih štetnih tvari. U svakom slučaju potrebno je slijediti upute proizvođača. I, naposlijetku, uspostava dobrog programa kojim bi se izbjeglo ekspoziciju kože alergenima od vitalne je važnosti za eliminaciju kontaktnog alergijskog dermatitisa. To podrazumijeva i informiranje radnika o vrsti tvari kojima su izloženi u radnom procesu te kako raditi na siguran način.

dermatitis ; profesionalne bolesti

nije evidentirano