hrvatski

Profesionalne bolesti u Republici Hrvatskoj

UVOD: Profesionalne bolesti su posljedica dugotrajnog i neposrednog utjecaja rada, pa su zbog toga dobar pokazatelj štetnog djelovanja radnih uvjeta. Njihovo dijagnosticiranje, registriranje i analiza doprinose adekvatnoj procjeni profesionalnih rizika i dobra su osnova za preventivne akcije u području zaštite zdravlja radno aktivne populacije. CILJ: Cilj rada je analiza podataka o profesionalnim bolestima navedenima u Registru profesionalnih bolesti Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu u svrhu praćenja zdravstvenih rizika radne populacije. METODE: Temeljem zakonskih odredbi Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu vodi Registar profesionalnih bolesti, koji bilježi i prati priznate profesionalne bolesti na razini države. Podaci o profesionalnim bolestima prikupljani su tijekom 2010. godine te su analizirani s obzirom na osobine oboljelih radnika (dob, spol, stručna sprema), gospodarsku djelatnost poslodavaca, duljinu izloženosti štetnosti na radu, dijagnozu profesionalne bolesti te vrstu štetnosti koja je bila uzrok bolesti. Pri analizi su korištene Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007 (NN 58/07), Nacionalna klasifikacija zanimanja (NN 147/10) te klasifikacija bolesti prema MKB-10. REZULTATI: U Registar je tijekom 2010. godine upisano 238 profesionalnih bolesti. Od profesionalnih bolesti oboljelo je 148 (62, 2%) muškaraca i 90 (37, 8%) žena, većinom životne dobi između 51 i 60 godina. Među oboljelim radnicima bilo je 14 s visokom i višom stručnom spremom, 141 sa srednjom stručnom spremom i 83 s niskom stručnom spremom ili bez stručne spreme. Najviša stopa profesionalnih bolesti utvrđena je u prerađivačkoj industriji, uslužnim djelatnostima, poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, poslovanju nekretninama te u zdravstvenoj zaštiti. Profesionalne bolesti su najčešće uzrokovane fibrogenim prašinama, odnosno azbestom, mikroorganizmima, vibracijama koje se prenose preko ruke i šake, statodinamičkim opterećenjima koštano-zglobnog sustava te alergenima i nadražljivcima kože. ZAKLJUČAK: Veliki broj profesionalnih bolesti u djelatnosti prerađivačke industrije rezultat je rastućeg broja radnika u kojih se dijagnosticira profesionalne bolesti uzrokovane dugogodišnjom izloženošću azbestnim vlaknima. Visoka stopa pojavnosti profesionalnih bolesti je i u šumarstvu, a najzastupljeniji je vibracijski sindrom šaka-ruka među sjekačima s motornom pilom. Najveći je broj profesionalnih bolesti uzrokovan štetnostima čiji se utjecaj može dijelom ili potpuno prevenirati. To upućuje na potrebu preventivnih akcija u području zaštite zdravlja radno aktivne populacije.

profesionalne bolesti ; Hrvatska

nije evidentirano