hrvatski

Validacija tehnike pretjeranih tvrdnji kao mjere socijalno poželjnog odgovaranja

Iskrivljavanje odgovora na upitnicima ličnosti jedna je od najistraživanijih tema u području istraživanja profesionalne selekcije zbog bojazni da utječe na valjanost upitnika ličnosti pa time i kvalitetu selekcijskih odluka. No, mjerenje stupnja socijalno poželjnog odgovaranja još je uvijek nerazriješen problem. Nedavno je Paulhus razvio Upitnik pretjeranih tvrdnji, potencijalnu mjeru socijalno poželjnog odgovaranja na kojoj ispitanici procjenjuju vlastitu upoznatost s pojmovima iz domene općeg znanja od kojih su neki izmišljeni. Iskazivanje upoznatosti s nepostojećim pojmovima predstavlja jedan od mogućih indikatora socijalno poželjnog odgovaranja. Cilj ovog istraživanja bio je dati prilog provjeri konstruktne valjanosti Upitnika pretjeranih tvrdnji ispitivanjem njegove osjetljivosti na situaciju primjene te povezivanjem s rezultatima na osobinama ličnosti i direktnim mjerama iskrivljavanja odgovora. Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku studenata koji su na završnoj godini preddiplomskog studija, na diplomskom studiju ili su apsolventi (N=309). Polovica ispitanika ispunjavala je upitnike s uputom da iskreno odgovaraju, a polovica u situaciji simulacije selekcije za posao. Za mjerenje precjenjivanja vlastitog znanja kao indikatora socijalno poželjnog odgovaranja koristili smo Upitnik pretjeranih tvrdnji. Goldbergovim IPIP-50 upitnikom ličnosti mjerili smo ukupne rezultate na Pet velikih dimenzija ličnosti. Rezultati su pokazali da Upitnik pretjeranih tvrdnji nije osjetljiv na promjenu motivacijskog konteksta te da ne mjeri svjesno socijalno poželjno odgovaranje.

iskrivljavanje odgovora; socijalno poželjno odgovaranje; tehnika pretjeranih tvrdnji

nije evidentirano