Pouzdanost analize DNA u identifikaciji žrtava rata (CROSBI ID 367620)
Ocjenski rad | doktorska disertacija
Podaci o odgovornosti
Džijan, Snježana
Lauc, Gordan
hrvatski
Pouzdanost analize DNA u identifikaciji žrtava rata
Otkriće, izolacija i istraživanja molekule deoksiribonukleinske kiseline (engl. Deoxyribonucleic Acid, DNA) prethodile su razvoju današnjih metoda forenzične analize u utvrđivanju očinstva i identifikaciji žrtava, posebice nakon katastrofa uzrokovanih prirodnim pojavama i ljudskim djelovanjem. Analiza kratkih uzastopnih ponavljanja (engl. Short Tandem Repeat, STR) koja predstavlja „zlatni standard“ u identifikaciji ljudi i karakterizaciji slijeda nukleotida DNA pokazala se, u većini forenzičnih slučajeva, kao pouzdana metoda za utvrđivanje identiteta. Navedena forenzična metoda koristila se u identifikaciji žrtava Domovinskog rata u Republici Hrvatskoj i uključivala je više od pet tisuća analiza. Iako je točnost i učinkovitost opisane metode neupitna u analizi DNA, pri pronalaženju identiteta ekshumiranih posmrtnih ostataka ista metoda posjeduje neizbježan rizik pogreške u identifikaciji. Nasumičnom usporedbom i statističkom obradom dobivenih individualnih genotipova uočen je visok broj poklapanja između nesrodnih osoba. Bez obzira na opću prihvaćenost i pouzdanost statističkih metoda pri izračunu indeksa očinstva, omjera vjerojatnosti i dr. u određenim slučajevima rezultat nije u potpunosti prihvatljiv niti primjenjiv. Učinak srođenosti umanjuje pouzdanost rezultata kod provedenih identifikacija i ne uključuje se u statističku obradu. Pretpostavlja se da je visoka frekvencija specifičnih kombinacija alela posljedica srođenosti u lokalnoj populaciji. Istraživanjem poklapanja STR biljega između ekshumiranih posmrtnih ostataka i rodbine nestalih osoba u procesu identifikacije žrtava rata u Hrvatskoj utvrđeni su izvori i rizici mogućih pogrešaka. U svrhu određivanja sličnosti između individualnih genotipova razvili smo novu metodu za analizu trolokusnih minihaplotipova. Dobiveni rezultati analize minihaplotipova u hrvatskoj populaciji s prisutnim učinkom srođenosti potvrđuju primjenjivost metode u određivanju odstupanja kod populacijskih podstruktura. Uporaba složenijih matematičkih modela u obradi dobivenih minihaplotipova, posebice nakon katastrofa, umanjila bi vjerojatnost pogrešne interpretacije rezultata, a time i pogrešne identifikacije. Analizom dobivene baze podataka ustanovljeni su izvori, razina i vrste pogrešaka. Time se nastoji doprinijeti umanjivanju razine pogrešaka te postići veću pouzdanost u postupku identifikacije posmrtnih ljudskih ostataka. Rezultati ovog istraživanja zasigurno će naći svoju primjenu u budućim modelima obrade rezultata te umanjiti razinu predanalitičkih, analitičkih i postanalitičkih pogrešaka.
forenzičke znanosti; analiza DNA; STR sekvence; srođenost; minihaplotipovi; očinstvo; identifikacija ljudi
nije evidentirano
engleski
DNA analysis reliability in identification of War victims
nije evidentirano
forensic science; DNA typing; STR sequences; inbreeding; mini-haplotypes; paternity; human identification
nije evidentirano
Podaci o izdanju
92
07.07.2009.
obranjeno
Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj
Medicinski fakultet Osijek
Osijek