nije evidentirano

Crnogorske filološke teme

Knjigu čine studije posvećene temeljnim ishodištima Crnojevića štamparije ; baroknoj književnosti bokokotorskog korpusa ; Petru II Petroviću Njegošu u bokokotorskom arealu i duhovnim obzorima hrvatskog narodnog preporoda ; Luči mikrokozma ; transformacijskim nivoima usmene i pisane književnosti u djelima Njegoša i Stefana Mitrova Ljubiše. Tu su i radovi u kojima Nikčević tematizira fenomene izvanjaca, inostranaca i crnogorskog srpstva ; povijesne tokove i korespondenciju Josipa Juraja Strossmayera i Nikole I Petrovića Njegoša ; te retrogradnu poetiku Vuka S. Karadžića i postnjegoševsku narativnu književnost. Završni tekst u prvoj cjelini rezultat je Nikčevićevog istraživanja europskog književnog konteksta u crnogorskoj periodici druge polovine XIX. i početka XX. vijeka. Jezik i stil: Dio drugi, s naslovom „Jezikoslovne studije“ otvara rad posvećen tvoračkim dometima jezika i stila crnogorske pripovijetke u periodu od 1860. do 1916. godine. Slijedi studija na temu staroslavenskog jezika u funkciji bogosluženja katolika barske nadbiskupije i neriješenih pitanja Perčićevog „Misala“. Tu su i tri polemičke studije kroz koje se Nikčević predstavlja kao vrstan polemičar, ali i poznavalac crnogorske dijalektologije.

Milorad Nikčević; crnogorski jezik; crnogorska književnost

nije evidentirano