hrvatski

Utjecaj vjetroelektrana na sigurnost i vođenje eelktroenergetskog sustava

Početkom 2010. godine prva veća hrvatska vjetroelektrana VE Vrataruša ulazi u probni pogon. Već u probnom radu postaju jasne neke od mogućih poteškoća plasmana energije u mrežu. Priključena je na postojeću mrežu između dva čvorišta 110 kV Senj i Crikvenica, odnosno između dvije hidroelektrane. Njenih 14 vjetro agregata ima zasad ukupnu instaliranu snagu 42 MW (66 MW). Najveći dio proizvedene energije predaje se u mrežu dalekovodom 110 kV Senj-Vrataruša- Crikvenica- Vinodol. U hidrološki povoljnom razdoblju kakva su bila početna tri mjeseca 2010. godine, navedeni dalekovodni pravac značajno je opterećen i bez dodatnog utiskivanja energije generirane u novoj vjetro elektrani. Rad VE Vrataruša punom snagom u takvim okolnostima može zahtijevati ograničenje proizvodnje HE Senj, koja je zbog povećanih dotoka vode i mogućnosti preljeva cjelodnevno predviđena za maksimalnu proizvodnju. Istodoban maksimalan rad HE Senj i VE Vrataruša u razmatranim postojećim okolnostima pokazuje se nemogućim, jer rezultira preopterećenjem i ispadom navedene 110 kV dionice. Nakon inicijalnog ispada dalekovoda uslijedili bi kaskadni ispadi dalekovoda i transformatora 150 MVA u Senju, te gubitak proizvodnje energije. Naglasimo ovdje potrebu trajne maksimalne proizvodnje HE Senj sa svim agregatima u duljem vremenskom razdoblju zbog ostvarenih hidroloških prilika, te opasnosti od preljeva i poplava. Ispad ili trajni kvar bilo kojeg dalekovoda prouzročen nevremenom u ovom ili hidrološki sličnom razdoblju godine, može značajno otežati rad ovog djela sustava, ali i utjecati na sigurnost pogona hrvatskog EES-a u cjelini. Ključne riječi: EES, VE Vrataruša, proizvodnja energije u jetroelektranama

EES; VE Vrataruša; proizvodnja energije u vjetroelektranama

nije evidentirano