hrvatski

Fra Pio Grgur Milesi (1680.-1769): bio-bibliografski prikaz

Autori u izlaganju predstavljaju hrvatskog franjevca konventualca fra Pija Grgura Milesija i njegova teološka djela. Ovaj splitski franjevac, kao i mnogi drugi hrvatski franjevački pisci i propovjednici, neopravdano je ostao prilično nepoznat hrvatskoj javnosti. Izdanak splitske plemićke obitelji, Pio Grgur je postao franjevac konventualac u splitskom samostanu. Više filozofske i teološke nauke završio je u Padovi, gdje je dobio naslov doktora teologije. Iako je zbog obiteljskih razloga prešao u Markijsku (Marche, Italija) redovničku provinciju, te bio profesor i regens studija u više talijanskih mjesta (Vencija, Lecce, Urbino), uvijek se očitovao kao Splićanin i Dalmatinac, odnosno Hrvat. Slovio je i kao vrstan propovjednik i plodan pisac filozofskih, teoloških i ekonomskih rasprava. Njegova glavna djela su: Epistulae inter duos theologos… (Ancona, 1742.), Apologia pro Voto sanguinario de Immacolata Virginis Mariae Conceptione (1744.), Colloqui sopra la sostanza, uso ed abuso delle Cartelle dell'Immacolata Concezione di Maria Vergine (Napoli, 1747.), Pro vindicanda certitudine sententiae expungentis a Virgine Deipara originale peccatum (I-II, Lycii, 1752. ; 1754.). U drugom dijelu autori predstavljaju Milesijevo djelo Colloqui sopra la sostanza, uso ed abuso delle Cartelle dell'Immacolata Concezione di Maria Vergine, koje pod vidom obrane jedne pobožne prakse daje značajne teološke uvide u problem odnosa prave pučke pobožnosti i praznovjerja.

Pio Grgur Milesi; cedulje bezgrešnog začeća Djevice Marije; pučka pobožnost; zagovornička uloga Marije i svetaca; „amuleta sacra“; praznovjerje; lakovjernost

Izlaganje je objavljeno u Zborniku radova sa simpozija.