hrvatski

Putovanje i pisanje u hrvatskoj renesansnoj književnosti

U radu će se pokušati uspostaviti odnos između hrvatskih renesansnih djela koja su strukturirana oko teme putovanja. Riječ je o opsežnim djelima: Ribanju i ribarskom prigovaranju P. Hektorovića, Planinama Petra Zoranića, Piligrinu Mavra Vetranovića i Vili Slovinki Jurja Barakovića, te o manjim proznim i pjesničkim tekstovima: Prologu Dugoga Nosa Marina Držića, Vetranovićevoj Mojoj plavci te jednoj poslanici Nikole Nalješkovića P. Hektoroviću. Cilj je rasprave pokazati na koji su način djela hrvatske renesansne književnosti međusobno povezana i uklopljena u tradiciju pisanja o putovanju. Nadalje, u svakom od navedenih tekstova putovanje je predstavljeno kao vlastita priča, odnosno putnik i pripovjedač pojavljuju se spojeni. Stoga će u središtu rada biti odnos putnika i pripovjedača, odnosno pisanja i putovanja.

putovanje; pisanje; hrvatska renesansna književnost

nije evidentirano