Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 539381

Prostorno-vremenska analiza sušnih razdoblja u Hrvatskoj


Cindrić, Ksenija
Prostorno-vremenska analiza sušnih razdoblja u Hrvatskoj 2010., magistarski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb


Naslov
Prostorno-vremenska analiza sušnih razdoblja u Hrvatskoj
(Spatial and temporal analysis of dry spells in Croatia)

Autori
Cindrić, Ksenija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
22.07

Godina
2010

Stranica
98

Mentor
Pasarić, Zoran

Ključne riječi
Sušna razdoblja; prostorno- vremenska analiza; Hrvatska
(Dry spells; spatial and temporal analysis; Croatia)

Sažetak
U ovom su radu sustavno analizirani sljedovi dana s dnevnom količinom oborine ispod zadanog praga (0.1 mm, 1 mm, 5 mm i 10 mm) iz razdoblja 1961.-2000. na 25 meteoroloških postaja ravnomjerno raspoređenih na području Hrvatske. U prvom koraku je ispitana homogenost podataka primjenom Alexanderssonovog (SNHT) testa na godišnjim vrijednostima količine oborine, koristeći pri tom podatke iz Climate Research Unit (CRU) projekta. Analizirane su srednje i maksimalne duljine sušnih razdoblja po sezonama i za čitavu godinu. Rezultati potvrđuju tri glavna klimatološka područja u Hrvatskoj: gorsko, s najkraćim sušnim razdobljima, kontinentalno te obalno područje s najduljim trajanjima sušnih razdoblja, a što je u skladu s prevladavajućim vremenskim tipovima na tim područjima. Izračunat je trend srednjih i maksimalnih sušnih razdoblja primjenom Kendallove tau metode, a značajnost trenda je ispitana kako za pojedine postaje, tako i skupno (eng. field significance). Uočen je prevladavajući pozitivan trend sušnih razdoblja zimi i u proljeće, dok je u jesen dominantan negativan trend. Sveukupni trend je statistički značajan u proljeće za srednja trajanja sušnih razdoblja u kategorijama 5 mm i 10 mm, te za maksimalna trajanja sušnih razdoblja u kategoriji 10 mm. Primjenom empirijskih ortogonalnih funkcija je kvantificirana prostorna i vremenska varijabilnost srednjih sušnih razdoblja. U najvećem broju slučajeva za rekonstrukciju izvorne varijabilnosti dovoljan je samo prvi mod. Druga komponenta može imati značajan doprinos samo u ljetnim mjesecima i to za više kategorije sušnih razdoblja (5 mm i 10 mm). Za procjenu vjerojatnosti pojavljivanja sušnog razdoblja određenog trajanja uspoređena su dva stohastička modela: diskretni proces autoregresije - kliznog srednjaka (DARMA(1, 1)) i diskretni proces autoregresije prvog reda (DAR(1)). Rezultati hi-kvadrat testa pokazuju da se sušna razdoblja u Hrvatskoj bolje opisuju DARMA(1, 1) modelom. Na temelju DARMA(1, 1) modela su izračunati su povratni periodi sušnih razdoblja po sezonama i za sve kategorije sušnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
004-1193086-3035 - Klimatske varijacije i promjene i odjek u područjima utjecaja (Marjana Gajić-Čapka, )
119-1193086-1323 - Kakvoća zraka nad kompleksnom topografijom (Zvjezdana Bencetić-Klaić, )
119-1193086-3085 - Utjecaj atmosfere i topografske varijabilnosti na procese u moru (Mirko Orlić, )

Ustanove
Državni hidrometeorološki zavod,
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Ksenija Cindrić Kalin, (324814)