hrvatski

EURO: naziv valute kao simbolični, politički i jezičnonormativni problem

Rad govori o sporovima prilikom imenovanja i uvođenja zajedničke europske valute. Imajući na umu kriterije pravne sigurnosti i jednoznačne identifikacije valute, Vijeće EU-a i Europska središnja banka odredili su da leksem euro na novčanicama i u zakonskim tekstovima bude u svim jezicima indeklinabilan i bez množinskih dočetaka. Već tada, u EU-15, neke su se zemlje posebnim amandmanima izborile za iznimke, a ozbiljni su prijepori izbili nakon proširenja 2005. godine, dijelom zbog razlike u korijenu riječi (dihotomija eu/ev), dijelom zbog množinskih i fleksijskih oblika. Ukratko se prikazuju slučajevi Italije, Malte, Slovenije, Mađarske, Litve i Latvije, sa zaključkom da je na djelu povijesno nov oblik funkcionalno ograničene intervencije u jezik u koju se upušta nadnacionalna institucija koja samu sebe drži nekompetentnom za lingvističke aspekte svojega djelovanja, iako ih ono očito ima.

Europska unija, Europska središnja banka, jezična politika, jezični identitet, jezično posuđivanje, jezična promjena

nije evidentirano